U raspravi u večernjim satima 11. studenog, zastupnica Hrvatskog sabora Ivana Ninčević-Lesandrić iznijela je svoje iskustvo spontanog pobačaja u trećem mjesecu trudnoće.

Ispričala je kako su joj ruke i noge bile vezane za stol, nakon čega joj je kiretaža rađena "na živo", bez pitanja želi li anesteziju. Opisala je postupak kao najgorih 30 minuta svojeg života.

I drugi postupci rade se bez anestezije. Podsjećamo, postupci koji se u velikom broj zdravstvenih ustanova bez ponuđene opcije ili korištenje anestezije ili analgosedacije uključuju

• vađenje jajnih stanica (punkcija folikula) u postupcima potpomognute oplodnje,
• odstranjivanje materijala iz maternice nakon spontanog pobačaja (kiretaža) ili kod prekida trudnoće na zahtjev,
• rezanje epiziotomije,
• šivanje rupture međice (pucanje) nakon vaginalnog poroda.

Obavljanje malih kirurških zahvata i postupaka u skrbi za reproduktivno zdravlje žena bez primjene odgovarajućeg obezboljenja (anestezije) predstavlja i (namjerno?) propuštanje zaštite žena od nepotrebne patnje i boli. To je diskriminacija na temelju spola, jer opravdano se pitamo - bi li se ovi bolni zahvati vršili "na živo" nad muškarcima.

Koja je najbolja praksa u slučaju kiretaže?
Prema smjernicama National Institute for Clinical Excellence (NICE) iz Britanije, tijelo koje provodi istraživanja i izrađuje sustavne preglede na temelju kojih priprema preporuke za britanski zdravstveni sustav, ženine potrebe i želje trebaju biti u središtu pozornosti.

Ona treba imati mogućnost donijeti informirane odluke o svojoj skrbi, što podrazumijeva da dobiva sve informacije i mogućnosti i donese odluku koja je najbolja za nju. NICE nadalje opisuje sve vrste podrške i informacije koje bi žene trebale dobiti u periodu prije, za vrijeme i nakon spontanog pobačaja.

Smjernice opisuju da je najbolja praksa takva da nakon što se utvrdi da je došlo do spontanog pobačaja, preporuča čekanje uz praćenje situacije od 7 do 14 dana da tijelo samo krene izbacivati tkivo. Naime, ovo je opcija koja je vrlo uspješna, i pruža najmanje rizike za ozljede i infekcije.

U slučaju da to ženi nije prihvatljivo ili nakon čekanja spontano izbacivanje tkiva nije uspjelo, smjernica objašnjava da je potrebno ponuditi ženi mogućnost medicinskog (izbacivanje tkiva uz poticaj lijekova) ili kirurškog zahvata (manualno vađenje tkiva).

Prema naputku o informiranom pristanku britanskog Royal College for Obstetrics and Gynaecology iz siječnja 2018., ženama koje prolaze kroz spontani pobačaj treba se ponuditi vakumska ekstrakcija u lokalnoj anesteziji u ambulanti ili klinici (dnevna bolnica) ili pak kirurški zahvat (kiretaža) u operacijskoj sali pod općom anestezijom.

Vaše iskustvo s kiretažom u hrvatskoj bolnici bilo je:

glasova:

Da bi olakšali kolegama davanje informacije, izradili su i letke namijenjene pacijenticama koje mogu proći sa svojim liječnicima, u kojem se točno objašnjavaju prednosti i nedostatke svih mogućih načina liječenja nakon spontanog pobačaja.

Ne vjerujemo joj i gotovo!
Ovo nije prvi put da se govori o neshvaćanju boli žena kad traže adekvatnu zdravstvenu skrb vezanu za reproduktivni sustav. Pitajte bilo koju ženu koja je ušla na odjel ginekologije ili porodništva, imat će priču. Svoju, majčinu, sestrinu, cimeričinu.

Ne vjerujemo kad prijave liječnike koji zahtijevaju plaćanja na crno u ambulanti HZZO-a.

Ne vjerujemo
kad kažu da plaćaju mito liječnicima da bi im bili veza u porodu ili da naprave pobačaj na zahtjev.

Ne vjerujemo im kad kažu da ih boli dok se radi kiretaža na živo.

Ne vjerujemo im kad četveronoške izađu iz ambulante nakon vađenje jajnih stanica (punkcije) na živo u postupku potpomognute oplodnje.

Iskustvo čitateljice portala Zadovoljna.hr s iskustvom kiretaže Iskustvo čitateljice portala Zadovoljna.hr s iskustvom kiretaže (Foto: Zadovoljna.hr)

Ne vjerujemo im kad kažu da nakon maksimalne doze dripa više ne mogu izdržati bol trudova.

Ne vjerujemo im kad viču dok šivamo rupturu međice nakon poroda na živo.

Ne vjerujemo im kad kažu da ih boli, a treba još „dodatan šav za muža" napraviti.

Ne vjerujemo im kad kažu – hrvatsko rodilište, nikad više – želim rađati doma. Ili ne želim više nikad roditi…

RODA – roditelji u akciji žele poslati glasnu i jasnu poruku te pozivaju žene da na komadu papira napišu svoje iskustvo, posljedice koje je na vas ostavilo, medicinsku ustanovu u kojoj se to dogodilo, godinu te označe #PrekinimoŠutnju. Fotografirajte papir i pošaljite sliku mailom na prekinimo.sutnju@roda.hr.

Fotografije koje stignu do ponedjeljka u 8 sati, RODA nosi u Ministarstvo zdravstva isti dan.

Još lakše do inspiracije uz omiljene teme. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju