Tatjana je bila jedna od 4 sestre Romanov, posljednje carske ruske obitelji.


Tatjana Romanov rodila se 10. lipnja 1897. godine u Sankt-Peterburgu. Od najranije imala je bliski odnos sa svojom 18-mjeseci starijom sestrom Olgom. Zajedno s s Olgom, Marijom i Anastazijom bila je među najpoznatijim članicama eurpskih dvorova, a njihova tragična sudbina i danas je još uvijek jednako zanimljiva kao i prije stotinu godina

S njom je dijelila sobu, svoje tajne i želje. Bile su toliko nerazdvojne da su dobile nadimak Veliki par, iako su u obitelji Tatajanu zvali nadimcima Tanja, Tatianočka i Tanuška.

U obiteljskom dnevniku iz 1897. godine stajalo je da je ime dobila prema heroini iz Puškinovog romana "Evgenije Onjegin", jer je ruski car želio imati kćeri Olgu i Tatjanu prema slavnoj pjesmi.

No iako su obje bile princeze, odgajane su kao i njihove mlađe sestre Marija i Anastazija s određenom dozom strogoće. Spavale su na pomoćnim ležajevima bez jastuka, kupale su se svako jutro u hladnoj vodi, a od njih se očekivalo da u slobodno vrijeme pletu predmete koji su potom davani u humanitarne svrhe.


Odlučna ljepotica
Sestre Romanov nisu imale nikakvih doticaja s vanjskim svijetom sve do Prvog svjetskog rata kada su Olga, Tatjana i mama Aleksandra završile bolnički tečaj i brinule kao medicinske sestre Crvenog križa za ranjenike. Ovo je osobito odgovaralo lijepoj Tatjani koja je od malena bila praktična te imala prirodni talent za vodstvo.

Tatjana Romanov je bila najljepša od četiriju sestara, a njenu ruku želio je i srpski kralj Aleksandar I. Karađorđević.

Tatjana je imala svjetlu put, plavo-sive oči i lijepu kestenjastu kosu. U palači se govorilo kako je najljepša od četiriju sestara i najsličnija majci Aleksandri s kojom je bila vrlo bliska. Štoviše, pričalo se kako je ona i najdraža caričina kći.

Majka i kći dijelile su i zajedničke stavove oko neočekivanih načina liječenja jedinog muškog nasljednika Alekseja koji je bolovao od hemofilije i zbog čega je njegov život često bio u opasnosti.

Majka je dovela u palaču Gregorija Rasputina za kojeg je vjerovala da božji poslanik koji će izliječiti njenog sina. Iako su o njemu kružile priče da je najobičniji varalica, Tatjana ga je iznimno cijenila.

Ljubavne avanture

Ruski car Nikola II. bilo je netipično liberalan za vladara onoga vremena. Pokazao je to u nekoliko navrata, a pogotovo kada je srpski kralj Petar I. Karađorđević zatražio ruku njegove Tatjane za svog sina i prijestolonasljednika Aleksandra I.

Moje će kćeri sami odabrati za koga će se udati, odgovorio mu je pismenim putem iako su dogovoreni brakovi bili normalna pojava onoga vremena. No primijetio je da Aleksandar ne može skinuti pogled s njegove kćeri kada su došli u posjet.


Bračni pregovori su prekinuti zbog izbijanja Prvog svjetskog rata, no par je navodno izmjenjivao pisma sve do tragičnog završetka obitelji Romanov.

Tatjana se jedno vrijeme viđala i dopisivala s rođakom Dmitrijem Jakovljevićem Malamom, koji je bio pripadnik carske vojske. Oduševio je ju neočekivanim darom – francuskim buldogom kojem je nadjenula ime Ortipo.

Cijela obitelj Romanov je 2000. proglašena svetim od Ruske pravoslavne crkve.

Tragični kraj
Po izbijanju ruske revolucije 1917. godine, cijela je carska obitelj uhićena i odvedena u Ekaterinburg. Iako su bili pod cjelodnevnim nadzorom nisu oskudijevali ni u čemu.

Ruski je car bio oslobođen svih dužnosti te je obavljao sitnice kao svaki drugi muškarac – cijepao je drva za ogrjev, šetao je imanjem i družio se sa svojom obitelji.

Postoje priče kako su se sestre Romanov zbližile sa tamničarima, te s njima razgovarale tijekom popodnevnog čaja kao s poznanicima.

Cijelu obitelj dočekao je tragični kraj 17. srpnja 1918. godine kada su smaknuti po nalogu Lenjina. Vijest o pogubljenju stigla je i na Solunsko bojište gdje se Aleksandar I.  sa suzama oprostio od nesuđene jugoslavenske kraljice.

Njihovi su posljednji ostaci ekshumirani početkom devedesetih godina prošlog stoljeća i pokopani u carskoj grobnici u Sankt-Peterburgu, a cijela je obitelj proglašena svetom 2000. godine od strane Ruske pravoslavne crkve.

Još lakše do inspiracije uz omiljene teme. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju