U baletnom ansamblu Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu u svakom se trenutku govori barem 5 jezika, no rijetko kada je među njima i hrvatski, pogotovo kada su baletani u pitanju. Osim predrasuda prema muškarcima u tajicama, baletna profesija u Hrvatskoj se susreće i s puno ozbiljnijim preprekama

Balet kao lijepa i zahtjevna profesija nije među top zanimanjima mladih ljudi koji se odlučuju za životni poziv.

'Možda je to zato što nisu otkrili kako balet radi najljepše tijelo, te da su dečki nakon baleta vrlo lijepi' rekla je prvakinja Baleta, Edina Pličanić.

>> Otkrivamo vam kako vratiti eleganciju i lijepo držanje

No, još je uvijek uvriježeno mišljenje kako je ples za djevojke dok su muškarci okrenuti sportu.

'Ljudi su odrasli s takvim mentalitetom te ne znaju kako je balet jedan ozbiljan i težak posao kojeg mogu obavljati i muškarci' priča prvak Baleta, George Stanciu koji dolazi iz Rumunjske gdje problem s deficitom baletana ne postoji.

>> Tango: Ples kroz koji tijelo govori o osjećajima

Njegov prvi susret sa zagrebačkim baletom bio je u 17. godini kada je stigao u potrazi za profesionalnim iskustvom, no kako je u glavnom gradu Hrvatske pronašao i ljubav, postao je stalnim članom najveće kazališne nacionalne kuće.



U Školi za klasični balet trenutno se školuje tek dva dječaka, a kada se prisjetimo kako je baletna tradicija u Hrvatskoj duga 136 godina te kako smo iznjedrili mnoge baletane svjetskog glasa, stvar postaje još žalosnija.

Sve je manje i djevojaka spremnih na klasični balet, jer u njemu ne vide perspektivu. Školovanje je dugo i naporno, a nakon njega slijedi i audicija koja se mora proći i u kazalištu te nadolazeća borba za uloge.

'Taj put je izuzetno dugačak te morate shvatiti da je balet vaš poziv, a ne vaš posao. Ta se umjetnost mora živjeti, a današnje generacije traže instant uspjeh' ističe predsjednik Hrvatskog društva profesionalnih baletnih umjetnika, Svebor Sečak.

Niti roditeljima niti djeci odluku o plesu kao pozivu ne olakšavaju predrasude, ali i problem je i u nezamislivo lošim uvjetima u kojima djeca vježbaju te stav prema umjetnicima kao teretu društva.

Umjetnost je vrhunac svake civilizacije, a kako se mi u posljednje vrijeme ne možemo pohvaliti navedenim nije ni čudno što to ima odraz i u ovoj profesiji.

Više u In magazinu.

Još lakše do inspiracije uz omiljene teme. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju