Incidencija raka vrata maternice u Republici Hrvatskoj nije se značajno promijenila u posljednjih deset godina, kao ni stopa smrtnosti. Prema učestalosti ove bolesti Hrvatska se nalazi na 11. mjestu u Europskoj uniji, a prema smrtnosti na 12. mjestu.
Glavni uzročnik raka vrata maternice je humani papiloma virus (HPV), iznimno rasprostranjen virus s više od 225 poznatih sojeva. Procjenjuje se da je oko 80 posto spolno aktivne populacije, kao i do sedam posto mladih koji nisu imali spolne odnose, izloženo riziku infekcije HPV-om tijekom života, pri čemu će 90 posto infekcija spontano nestati unutar dvije godine.
Samo dugotrajna, perzistentna infekcija visokorizičnim tipovima HPV-a može dovesti do razvoja raka vrata maternice.
U većini dobro razvijenih zemalja svijeta uvedeni su organizirani programi probira i prevencije, čime je stopa smrtnosti značajno smanjena. Metode prevencije uključuju mjere primarne, sekundarne i tercijarne razine.
Primarna prevencija raka vrata maternice obuhvaća cijepljenje protiv humanog papiloma virusa (HPV) prije početka spolne aktivnosti. Preporučuju se i zaštita tijekom spolnih odnosa te ograničavanje broja partnera.
Sekundarna prevencija odnosi se na rano otkrivanje i liječenje prekanceroznih lezija putem probira, najčešće HPV testiranjem, Papa testom (citologija) ili vizualnom inspekcijom (kolposkopijom).
Tercijarna prevencija obuhvaća optimalno liječenje invazivnog raka (kirurgija, radioterapija, kemoterapija), sprječavanje komplikacija i praćenje bolesnica radi ranog otkrivanja recidiva.
S ciljem prevencije raka vrata maternice, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Europska komisija predložile su globalnu strategiju eliminacije raka vrata maternice kao javnozdravstvenog problema, definiranu ciljevima 90–70–90 do 2030. godine. Strategija uključuje cijepljenje 90 posto djevojčica do 15. godine života, obuhvat probira kod 70 posto žena do 35. godine visokoučinkovitim testovima te liječenje 90 posto žena s prekanceroznim i kanceroznim promjenama.
Probir ima ključnu ulogu u prevenciji jer može smanjiti učestalost raka vrata maternice i do 90 posto. Preporučeni suvremeni pristup temelji se na primarnom HPV testiranju, dok se citologija koristi kao trijažna metoda. Za žene u dobi od 21 do 29 godina preporučuje se probir citologijom (Papa test) svake tri godine.
Cijepljenje već u ranoj adolescenciji
Za žene u dobi od 30 do 65 godina preporučuje se primarno HPV testiranje svakih pet godina, ili kotestiranje (citologija + HPV) svakih pet godina, ili citologija svake tri godine ako HPV test nije dostupan. Primarno HPV testiranje metoda je izbora zbog veće osjetljivosti pretrage. Samouzimanje uzorka (self-sampling) za HPV test prihvatljiva je opcija za žene u dobi od 30 do 65 godina.
Probir se ne preporučuje prije 21. godine niti nakon 65. godine kod žena s urednim prethodnim nalazima i bez povijesti prekanceroznih promjena. Kod žena s povećanim rizikom poput stanja imunosupresije moguće je individualizirati intervale i metode probira.
Cijepljenje protiv HPV-a predstavlja najučinkovitiju mjeru primarne prevencije jer može spriječiti oko 90 posto karcinoma povezanih s HPV-om.
Najbolji imunološki odgovor postiže se cijepljenjem u ranoj adolescenciji, prije stupanja u spolne odnose.
U Hrvatskoj je HPV cjepivo besplatno i dostupno osobama od 9. do 25. godine života, uz mogućnost naknadnog cijepljenja nakon 15. godine. Cijepljenje odraslih osoba provodi se prema medicinskim indikacijama, primjerice nakon ekscizijskog zahvata na vratu maternice (LLETZ). Klinička ispitivanja pokazala su da imunitet stečen cijepljenjem može pružiti i do 100 posto zaštite, sprječavajući reinfekciju istim tipom HPV-a te infekciju drugim genotipovima.
Slijedom međunarodnih preporuka stručnih društava, u Hrvatskoj je u planu izrada nove strategije prevencije raka vrata maternice. Prema toj strategiji, citologija kao metoda probira provodit će se kod žena do 29. godine života u razmacima od tri godine, dok će se nakon 30. godine života provoditi HPV test ili kotestiranje u razmacima od tri do pet godina. Suvremene međunarodne preporuke sve više naglašavaju primarni HPV probir kao temeljnu metodu, uz citologiju tek kao metodu trijaže.
U današnje vrijeme ne postoje dokazi koji bi opravdavali provođenje citološkog probira jednom godišnje, budući da se jednaki rezultati postižu i probirima u razmacima od tri do pet godina. Ključno je pritom probirom obuhvatiti što veći dio populacije.
Procijepljenost u Hrvatskoj trenutno iznosi tek oko 45–50 posto populacije. Ovi podaci jasno ukazuju na potrebu dodatnog ulaganja u edukaciju, dostupnost i osvještavanje javnosti o važnosti cijepljenja i redovitog probira.
