U trenutku kada nam je osobna higijena važnija nego ikada, napose pranje ruku, važno je i kakav sapun koristimo.

Aromaterapeutkinja Maja Čanđar, koja i sama izrađuje prirodne sapune od lavande Budrovke, pojasnila nam je zašto je sapun toliko važan u prevenciji širenja zaraze i zašto se smatra učinkovitijim od dezinfekcijskih sredstava.

Čuveni profesor kemije Palli Thordarson pojasnio je da je sam virus sastavljen od nanočestica u kojoj je najslabija veza lipidni (masni) sloj. Sapun rastvara masnu membranu i virus se raspada poput kuće od karata i umire. Točnije, trebali bismo reći da postaje neaktivan jer virusi zapravo nisu živi, prenosi nam Maja njegove riječi.

I sama sam gledala naše sugrađane kako su pohrlili po zalihe tekućih sapuna kao cjenovno prihvatljivog i lako dostupnog sredstva za pranje ruku.

Hrvatski lavandin, tj. lavanda Budrovka, ima visok udio alkohola koji uništava bakterije prilikom pranja ruku.

Tekući sapuni su sidenti te je riječ o preparatima za pranje na bazi različitih sintetičkih detergenata. Zapravo se perete sintetičkim detergentom.

Stoga, na temelju vlastita iskustva, koje ne mora nužno vrijediti za svakoga, preporučuje korištenje krutih sapuna na prirodnoj bazi, a jedan je od najučinkovitijih sapun od lavandina.

Nekada se kruti sapun radio od životinjskih masti i pepela, no danas se koriste prirodna biljna ulja i lužina. Ne sadrže sintetički detergent, nego je za stvaranje pjene odgovorno kokosovo ulje. Obogaćuju se eteričnim uljima i u njih se, ako se želi da budu drugačiji, dodaju mineralni pigmenti ili mica. Dakle, sve same prirodne komponente, zato je i prirodni sapun najčešći naziv krutog sapuna, pojašnjava.

Jedan je od najboljih prirodnih sapuna i onaj od lavande, odnosno tzv. lavandina, vrste koja se najčešće proizvodi u našim krajevima, a pojasnila nam je i kako on nastaje.

Najčešća je izrada hladnim postupkom, gdje se sastojci ne kuhaju, sastojci ulja na taj način ostaju očuvani jer se ne uništavaju termičkom obradom, već se biljna ulja i natrijev hidroksid miješaju na hladno, a početna saponifikacija nastaje mehanički, miješanjem štapnim mikserom.

Za razliku od tekućih, prirodni kruti sapuni ne sadrže sintetička sredstva i učinkovitiji su.

Kako sapuni hladnim postupkom imaju višak ulja, manje isušuju vanjski sloj kože, a sadrže i glicerin, kao prirodni produkt saponifikacije, koji je komercijalnim sapunima izvađen i korišten za druge proizvode, a sam je glicerin i humektant, što znači da na prirodan način vlaži kožu.

Kako dodaje, hrvatski lavandin odnosno lavanda Budrovka, najčešći je izbor kada su u pitanju prirodni sapuni.

Sapun od maslinova, palmina i kokosova ulja s dodatkom eteričnog ulja lavande Budrovke, tj. lavandina, djelotvorno čisti, a pritom ne isušuje kožu jer nema agresivnih sintetičkih dodataka, te proizvodi nježnu pjenu.

Osim intenzivnog i opuštajućeg mirisa, lavandin ima i druge kemijske spojeve različite u odnosu na pravu lavandu, primjerice udio alkohola linaloola u lavandinu može biti veći, a to pojačava antimikrobnu djelotvornost, odnosno sprječava daljnje širenje bakterija i ubija bakterije, zaključuje Maja Čanđar, koja u sklopu svog obrta Šumska i sama proizvodi predmete poput sapuna i suvenira od lavandina koji raste na polju nedaleko od Ivanić-Grada.

 

Još lakše do inspiracije uz omiljene teme. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju