Egzotične note kokosa spajaju se s karamel-umakom i osvježavajućim voćem, čineći ovu kombinaciju neodoljivim desertom i ljeti i zimi.
Već pri samom čitanju ovog recepta, svjesni smo da je riječ o nesvakidašnjoj poslastici.
SASTOJCI ZA 5 PORCIJA
• 450 ml dmBio napitka od kokosa
• 60 g dmBio griz od pira
• 1 čajna žlica dmBio šećer bourbon vanilije
• 1 čajna žlica dmBio soka od limuna
• prstohvat soli
• 2 jajeta
• 50 g dmBio kokosova šećera
• 2 listića želatine
• 250 g malina (ili nekog drugog voća)
• svježa menta
PRIPREMA
1. napravite pire od malina pa prema želji zasladite kokosovim šećerom. Dobivenu smjesu dodajte u desertne čaše tako da čini sloj debljine 1 – 2 cm. Čaše stavite u hladnjak na pola sata kako bi se smjesa stisnula
.
2. skuhajte kokosovo mlijeko pa polako dodajte griz od pira i šećer bourbon vanilije. Miješajte na blagoj temperaturi dok smjesa ne postane glatka i mekana.
3. odvojite žutanjak od bjelanjka pa od žutanjka i 30 g kokosova šećera i soka limuna napravite pjenastu kremu. Kad je krema gotova, oprezno je miješajući dodajte u kašu od griza.
4. dodajte listiće želatine u hladnu vodu kako bi omekšali pa istisnite njihov sadržaj i dodajte ih u pripremljenu smjesu.
5. bjelanjak dobro izradite s preostalim šećerom i prstohvatom soli pa dodajte u pripremljenu smjesu za puding.
6. izvadite iz hladnjaka čaše s voćnim pireom i punite ih pudingom tako da čini sloj debljine do 2 cm. Potom čaše ponovno stavite u hladnjak kako bi se sadržaj stvrdnuo.
7. prije posluživanja ukrasite bobičastim voćem i listićima mente.
Preporuka iz dm-a: probajte ovaj neodoljivi recept i u kombinaciji s borovnicama ili mangom!
KORISTAN SAVJET
Ovu poslasticu možete pripremiti i u nekoj praktičnoj posudi kako biste je mogli ponijeti sa sobom na posao, izlet i sl.
Priroda kao odgovor - dmBio
Kako bismo našim vjernim kupcima omogućili osviješteni odabir uz idealan omjer cijene i kvalitete, razvili smo prvu dm-ovu robnu marku prehrambenih proizvoda - dmBio. Proizvodi dmBio marke proizvedeni su u skladu s visokim ekološkim standardima, dolaze isključivo iz ekološke proizvodnje te ne sadrže pesticide, boje, umjetne arome niti konzervanse.
Prema definiciji Europske komisije, ekološka proizvodnja (poljoprivreda ili uzgoj) je sistem koji potrošačima osigurava proizvode koji su proizvedeni u skladu s prirodnim životnim ciklusom sistema. Ekološka proizvodnja oslanja se na niz ciljeva i principa kako bi se osiguralo da utjecaj čovjeka na okoliš bude što manji i da poljoprivredni sistem funkcionira što je prirodnije moguće.
Ekološka poljoprivreda kombinira tradiciju, inovaciju i znanost kako bi doprinijela okolišu koji dijelimo i promicala pravedan odnos i dobru kvalitetu života za sve.
Ekološki uzgoj biljaka i životinja podrazumijeva održavanje i unapređenje zdravlja tla, biljaka, životinja, ljudi i planeta kao da su jedinstveni i neodvojivi jer je zdravlje pojedinca i zajednice neodvojivo su od zdravlja ekosistema.
Ekološka poljoprivreda mora biti prilagođena lokalnim uvjetima, okolišu i kulturi, a vanjski utjecaj treba biti ograničen ponovnim korištenjem, recikliranjem i učinkovitim upravljanjem materijalima i energijom kako bi se očuvali resursi.
