1. ‘Igrate’ se majstora.
Ponekad je stvarno jeftinije nešto izraditi vlastitim rukama, ali dogode se situacije u kojima ne računamo na dodatne ‘alate’ ili materijal koji nam je potreban.
Naposljetku trošak bude veći nego što smo planirali i shvatimo da bi nam se više isplatilo da smo jednostavno kupili to što smo pokušali izraditi. Zbog toga dobro pazite kada želite biti sam svoj majstor i odmah napravite izračun u koji ćete uključiti sve eventualne skrivene troškove.
2. Uvijek birate najjeftiniju opciju.
Ponekad razmislite o tome da umjesto najjeftinije opcije uložite koju kunu više u skuplju jer će vam se to na kraju više isplatiti.
Odjeća koja se raspadne nakon nekoliko pranja, jeftinih mali kućanski aparat koji nakon prvog korištenja moraju na servis – sve su to loše investicije koje će vam iz novčanika izvući dodatni novac.
Ako predmet izdrži test vremena, to znači da je njegova veća novčana vrijednost u potpunosti opravdana. Zato ponekad razmislite o tome da umjesto najjeftinije opcije uložite koju kunu više u skuplju jer će vam se to na kraju više isplatiti.
3. Bonovi, kuponi i akcije.
Trgovine potrošačima dijele bonove ili kupone uz koje na akcijama mogu povoljnije kupiti određene artikle. Međutim, morate ih koristiti disciplinirano jer ćete u suprotnom neplanirano potrošiti.
Često se dogodi da uz bonove kupimo proizvode koje inače ne bismo, ali tada nam se čini da je to dobra prilika pa ih uzimamo. Na kraju shvatimo da nam to što smo kupili zapravo ne treba i jednostavno gomilamo neiskorištene proizvode.
Matematika je jednostavna – iako ste uštedjeli sitnicu zahvaljujući bonovima, teoretski ste potrošili više nego što ste planirali ako kupljeni proizvod niste iskoristili.
