Ljubičasti vijenac (Petrea volubilis), poznat i kao kraljičin vijenac, petreja ili loza od brusnog papira, jedna je od najljepših tropskih biljaka koje tijekom cvatnje izgledaju poput slapova satkanih od sitnih zvjezdastih cvjetova.
Njezini dugi, viseći grozdovi u nijansama ljubičaste, plavoljubičaste i nježno lila boje stvaraju prizor koji teško prolazi nezapaženo. U toplim krajevima svijeta često prekriva pergole, zidove i vrtne lukove, pretvarajući ih u romantične cvjetne tunele.
Petrea volubilis pripada porodici sporiševki (Verbenaceae), istoj obitelji kojoj pripada i verbena, ali izgledom se od nje potpuno razlikuje.
Najveći ukras biljke su dugi grozdasti cvatovi koji mogu narasti i više od 30 centimetara. Ono što mnogi smatraju laticama zapravo su trajni, zvjezdasti čašični listići koji ostaju na biljci i nakon što pravi cvjetići otpadnu. Upravo zato cvatnja djeluje iznimno dugotrajno, a biljka tjednima izgleda kao da je u punom cvatu.
U prirodi naraste kao snažna drvenasta penjačica koja može doseći i više od deset metara duljine, ako ima odgovarajuću potporu.
Osim raskošnih cvjetova, Petrea volubilis poznata je i po neobičnim listovima. Njihova površina izrazito je hrapava pa podsjeća na brusni papir, zbog čega je u engleskom govornom području biljka dobila naziv sandpaper vine ili loza od brusnog papira. Ta karakteristika lako se osjeti dodirom i jedna je od njezinih najprepoznatljivijih osobina.
Ljubičasti vijenac potječe iz tropskih dijelova Meksika, Srednje Amerike i sjevernih područja Južne Amerike. Danas se uzgaja diljem tropskih i suptropskih krajeva svijeta, gdje krasi botaničke vrtove, parkove i privatne okućnice. Posebno impresivno izgleda kada se slobodno penje preko pergola ili velikih sjenica, stvarajući guste cvjetne zavjese.
U područjima bez mraza cvate najobilnije tijekom proljeća, no u povoljnim klimatskim uvjetima može ponovno procvjetati i tijekom godine.
Podsjeća na gliciniju, ali nije ista biljka
Sličnost s glicinijom nije slučajna. Obje biljke stvaraju duge viseće cvatove koji nalikuju cvjetnim slapovima.
Ipak, postoje jasne razlike. Glicinija pripada porodici mahunarki i cvjetovi su joj leptirastog oblika, dok Petrea volubilis ima sitne zvjezdaste cvjetove koji tvore guste grozdove. Osim toga, glicinija uspijeva u umjerenoj klimi, dok je kraljičin vijenac izrazito tropska biljka koja ne podnosi niske temperature.
Svojim bojama ponekad podsjeća i na bugenviliju, no dok su kod bugenvilije najupadljiviji papirnati pricvjetni listovi, kod petreje glavnu ulogu imaju elegantni zvjezdasti čašični listići.
Kako se uzgaja?
Kraljičin vijenac voli puno sunca i topline. Najbolje uspijeva na zaštićenim položajima gdje tijekom dana dobiva mnogo svjetlosti, ali istovremeno ima dobro drenirano tlo.
Iako podnosi kraća sušna razdoblja kada se dobro ukorijeni, za obilnu cvatnju traži redovito zalijevanje tijekom vegetacije. Prihrana u proljeće i ljeto dodatno potiče stvaranje cvjetova.
Budući da je riječ o snažnoj penjačici, potrebno joj je osigurati čvrstu potporu poput pergole, ograde ili vrtnog luka. Povremena rezidba nakon cvatnje pomaže održati lijep oblik biljke i potiče grananje.
Može li se uzgajati u Hrvatskoj?
Na otvorenom uspijeva samo u područjima s vrlo blagim zimama, jer ne podnosi mraz. U kontinentalnim krajevima može se uzgajati kao velika biljka u posudi koju je tijekom hladnijeg dijela godine potrebno premjestiti u svijetao i zaštićen prostor, poput zimskog vrta ili staklenika.
Zbog toga je češći prizor u mediteranskim vrtovima, gdje toplija klima omogućuje bujniji rast.
Malo koja penjačica može se pohvaliti tako dojmljivom cvatnjom kao ljubičasti vijenac. Kada se njegovi dugi grozdovi počnu prelijevati preko pergole ili vrtnog luka, cijeli prostor poprima gotovo bajkovit izgled.
Ako tražite biljku koja će postati glavna zvijezda vrta, Petrea volubilis svakako je jedan od najupečatljivijih izbora – egzotična ljepotica koja spaja eleganciju glicinije, raskoš bugenvilije i vlastiti, potpuno jedinstven šarm.
Koliko ljepote! 12 vaših fotografija glicinija kojima se teško prestati diviti
Plavi jasmin stvara najljepše grmove u Dalmaciji, izgleda kao dio razglednice s Mediterana
