Neki su od nas prilikom donošenja odluka spontani i nagli, dok će drugi dobro promisliti i prvo temeljito analizirati sve moguće ishode
Istraživači sa sveučilišta u Connecticutu odlučili su proučiti kako donošenje odluka utječe na nas. Fokusirali su se na način donošenja odluka, a svoja zapažanja uvrstili su u studiju koju je objavio "Journal of Individual Differences".
Nakon provedene ankete tim istraživača kategorizirao je ispitanike koji su sudjelovali u istraživanju u dvije kategorije – "maksimizatore" i "zadovoljavatelje".
MAKSIMIZATORI
Neki od nas su prilikom donošenja odluka spontani i nagli dok će drugi dobro promisliti i prvo temeljito analizirati sve moguće ishode
- osobe koje imaju visoke standarde prilikom donošenja odluka
- spremni su čekati kako bi došli do odluke koja će odgovarati tim standardima
- odmah se spremno hvataju ukoštac s neugodnim situacijama
- čine to kako bi u budućnosti osigurali bolji ishod situacije
ZADOVOLJAVATELJI
- osobe na drugom kraju spektra
- zadovoljit će se odlukom koja ispunjava minimalne kriterije
- voljni su prihvatiti slabiji rezultat samo zato da ne bi morali dugo razmišljati o odluci
Tradicionalno se promišljeno donošenje odluka smatra boljim i ispravnim, dok se nagle odluke utemeljene na krivim kriterijima smatraju neodgovornima. Međutim, voditeljica istraživanja Susan Zhu kaže da se radi o dva različita načina razmišljanja te nijedan od njih nije nužno bolji.
Istraživanje je pokazalo da su maksimizatori savjesni, optimistični i općenito više zadovoljni svojim životom. S druge strane, zadovoljavatelji su načelno opušteniji i manje rigidni.
Zaključak je da temeljito promišljanje definitivno donosi pozitivne rezultate, ali povremeno moramo biti spontani i živjeti u trenutku kako bismo postigli balans između ova dva načina razmišljanja i življenja.
