Njegovo pogrešno uvjerenje da svoju životnu priču mora skrivati i pomisao da će ga se gledati kao nacističkog suradnika zbog posla koji je morao prihvatiti kako bi zaštitio živote svoje obitelji, ali i samog sebe, nestala je onoga dana kada je umrla ljubav njegova života.
Sami protiv svih Gita i Lali uspjeli su nadživjeti sve strahote i nedaće koje im je život nametnuo. Svjedočanstvo koje je prvobitno napisano kao scenarij, a onda je kasnije uobličeno u roman čini ovu knjigu izrazito čitkom i dinamičnom.
BROJ 32407
Ludwig Eisenberg-Lale rođen je u židovskoj obitelji 1916. godine u malom gradu u Slovačkoj, a svoju mladost proveo je bezbrižno putujući. Zbog nemilog zakona 1940. godine Židovima je bilo zabranjeno da samostalno posluju i odlučeno je da barem jedan član obitelji mora otići u radni logor. Kako bi spasio svoju obitelj Lale se odlučuje prijaviti u nadi da će spasiti ostatak svoje obitelji od razdvajanja.
Identifikacijsku tetovažu broj 32407 dobiva od francuskog akademika Pepana koji postaje njegov zaštitnik i ući ga kako preživjeti u logoru smrti, te ubrzo ga postavlja ga kao svoga pomoćnika.
Prisilne tetovaže postale su jedan od najprepoznatljivijih simbola holokausta i njenog najsmrtonosnijeg logora. Samo su zatvorenici u Auschwitzu i njezinim pod-kampovima, Birkenau i Monowitz, tetovirani. Nakon što je njegov zaštitnik nestao, Lale preuzima posao tetoviranja i živi korak dalje od smrti od ostalih zatvorenika.
Sve „pogodnosti“ koje je Lale dobivao iskorištava kako bi pomogao zarobljenicima, no prijetnja i neizvjesnosti koju je nosio svaki novi dan bila je uvijek prisutna.
GITA I LALE - LJUBAV KOAJ JE POBJEDILA SVE
Posao tetoviranja Lale je određivao u zamjenu za vlastiti život sve dok se u redu za označavanje nije pojavila djevojka prekrasnih očiju. U srpnju 1942. Lale dobiva komad papira na kojem je napisan broj 34902 koji prvi put mora istetovirati na nježnoj ženskoj ruci.
Sjajne oči djevojke po imenu Gita koja je bila smještena u ženskom logoru, Birkenau zauvijek mu ostaju u srcu. Uz pomoć osobne SS straže, Lale uspijeva razmijeniti pisma s Gitom koja dovode do tajnih posjeta izvan njezinog bloka.
Godine 1945. u strahu od dolaska Rusa nacisti počinju otpremati zatvorenike iz logora smrti, a među odabranim odlazi i ljubav njegova života Gita Fuhrmannova. Žena u koju se zaljubio nestaje, a Lale se odlučuje uputiti u potragu za njom. Kako su prolazili tjedni Lale ne gubi nadu da će pronaći Gitu.
Jednog dana stanodavac ga savjetuje da ode do Crvenog križa i tamo potraži svoju ljubljenu Gitu. Na putu tamo, jedna mlada žena ušla je u ulicu ispred njegovog konja. Bilo je to poznato lice. Bila je to Gita.
"Tetovirer iz Aushwitza" je trenutke dirljiva, na momente drska, no vječito optimistična knjiga, koja pri tome daje uvid u jedan od najstravičnijih događaja u ljudskoj povijesti
Par se oženio u listopadu 1945. godine i promijenilo prezime u Sokolovo kako bi se bolje uklopilo u Čehoslovačku pod kontrolom Sovjetskog Saveza. Mladi par odlučuje pobjeći iz Čehoslovačke i nakon dugog putovanja ostatak života provode u Melbourneu gdje dobivaju sina Garya.
Tetovirer iz Auschwitza nevjerojatni je svjedok vremena, svjedok koji je danje svjetlo ugledao nakon više od sedamdeset godina od događaja koje opisuje. Tu je da bi nam ukazao na to koliko će ovakvih priča zauvijek ostati neispričano. Tu je i ne bi li nas podsjetio kako je baš svaka od golemog broja žrtava holokausta bila čovjek za sebe, sa svojom, jedinstvenom pričom…
A ova je uistinu nevjerojatna, čak i u usporedbi s ostalim svjedočanstvima o holokaustu. Na trenutke dirljiva, na momente drska, no vječito optimistična, koja pri tome daje uvid u jedan od najstravičnijih događaja u ljudskoj povijesti, napisao je o ovom roman Graeme Simsion, autor knjiga The Rosie Project, The Rosie Effect, The Best of Adam Sharp i Two Steps Forward.
