No stručnjaci upozoravaju da neke od najpopularnijih namirnica koje povezujemo sa zdravom prehranom zapravo mogu skrivati velike količine šećera, kalorija i ultra-prerađenih sastojaka.
Upravo zato, tvrde nutricionisti, određeni doručci mogu otežati mršavljenje, poticati prejedanje tijekom dana pa čak i pridonijeti ubrzanom starenju organizma.
Već nam je dobro poznato da prehrana bogata ultra-prerađenom hranom povezuje se s povećanim rizikom od pretilosti, metaboličkih problema i bržeg biološkog starenja.
Ljudi često misle da je nešto zdravo samo zato što na pakiranju piše fit, protein ili low-fat. Međutim, važno je pogledati deklaraciju i sastav proizvoda.
Stručnjaci posebno ističu da su problematični doručci koji sadrže velike količine skrivenih šećera i brzo podižu razinu glukoze u krvi. Takvi obroci često izazivaju nagli pad energije, osjećaj gladi već nakon sat ili dva te povećanu želju za slatkim tijekom dana.
Treba paziti na kalorije
Još jedan problem je činjenica da mnogi “zdravi” doručci imaju puno više kalorija nego što ljudi misle. Kombinacija raznih dodataka, preljeva i zaslađivača lako može pretvoriti lagani jutarnji obrok u kalorijsku bombu.
Nutricionisti zato savjetuju da se kod doručka fokus stavi na jednostavne i što manje procesirane namirnice – kvalitetne proteine, vlakna i zdrave masti koje pružaju dulji osjećaj sitosti i stabilniju energiju tijekom dana.
Koja hrana nije zdravi doručak nego kalorijska bomba?
Na popisu su se našle neke opcije koje mnogi svakodnevno biraju uvjereni da čine dobru stvar za svoje zdravlje.
Prvi na listi je granola, zatim smutiji i smuti zdjele, a treće mjesto zauzimaju voćni jogurti.
Granola
Iako granola ima imidž zdravog doručka punog vlakana i cjelovitih žitarica, mnoge kupovne verzije sadrže velike količine dodanog šećera, sirupa i ulja. Ono što djeluje kao lagani doručak lako može imati više kalorija nego klasičan sendvič ili omlet.
Posebno treba pripaziti na verzije s čokoladom, preljevima ili zaslađenim sušenim voćem.
Smoothiji i smuti zdjele
Smoothiji mogu biti nutritivno kvalitetni ako se pripremaju od pravih sastojaka, no problem nastaje kod industrijskih ili “Instagram” verzija koje često sadrže previše voća, voćnih sokova, meda i raznih dodataka.
Takvi napici mogu imati vrlo visok udio šećera i premalo vlakana, zbog čega brzo podižu razinu glukoze u krvi. Osim toga, tekući obroci često ne pružaju isti osjećaj sitosti kao klasičan doručak pa mnogi vrlo brzo ponovno ogladne.
Kod šarenih zdjela dodatni problem predstavljaju dodaci poput granole, maslaca od orašastih plodova, kokosovih mrvica i raznih preljeva, koji znatno povećavaju kalorijsku vrijednost obroka.
Aromatizirani nemasni jogurti
Mnogi biraju low-fat jogurte vjerujući da su zdraviji izbor, no kada se iz proizvoda ukloni masnoća, proizvođači često dodaju šećer, arome i zgušnjivače kako bi jogurt zadržao okus i teksturu.
Nutricionisti zato preporučuju obični grčki jogurt ili klasični fermentirani jogurt bez dodanog šećera, kojem se mogu dodati svježe voće, chia sjemenke ili orašasti plodovi.
