Čim zahladi, počne vam nekontrolirano curiti iz nosa, a iz očiju suziti? To može biti itekako dosadno i neugodno, ali kada saznate zbog čega se to događa, ipak će vam manje smetati. Provjerite na koja se to tri (ne)očekivana načina naše tijelo prilagođava i najvećim minusima.
1. Curenje iz nosa
Gotovo 90 posto ljudi za hladnoća doživi curenje iz nosa. Riječ je o rinitisu izazvanom hladnoćom, a do njega dolazi zbog nastojanja tijela da nam se – ne smrznu pluća.
Živci unutar nosa osjete dolazak hladnog zraka te stimuliraju zagrijavanje krvotoka i izlučivanje sluzi te hladan zrak koji udahnemo pretvori u vlažnu paru. Dok dođe do stražnje strane nosa, zagrije se na 26 stupnjeva, zbog čega nema opasnosti od toga da zaledi pluća.
Čim zahladi počne vam nekontrolirano curiti iz nosa, a iz očiju suziti? To može biti itekako dosadno i neugodno, ali kada saznate zbog čega se to događa, ipak će vam manje smetati
Istraživanja su utvrdila da ljudski nos kod velikih hladnoća može proizvesti i do 400 mililitara sluzi dnevno. Rezultat toga je dosadno curenje iz nosa. Lijekovi za smanjivanje kongestije mogu zaustaviti curenje, ali na taj način remete i ovaj mehanizam obrane organizma od hladnoće. Zbog toga je najbolje jednostavno sa sobom nositi rupčić.
2. Suzenje iz očiju
Suze koje nam odjednom zamute vid mogu biti neugodna pojava, ali i to se za hladnoga vremena događa s dobrim razlogom: kako oči ne bi postale suhe, što može biti bolno, pa i štetno.
Na velikim minusima, uljna supstanca koja pomaže u stvaranju zadnjeg sloja tanke mokre prevlake koja prekriva oči, postane pregusta i kruta, zbog čega se ne može ravnomjerno rasporediti po površini oka. Kao rezultat, oči mogu postati suhe i bolne. Kako bi se vlaga kompenzirala, suzni kanali počnu proizvoditi više suza. Na duge staze to štiti oči, iako se u tom trenutku čini kao neugodna pojava koja predstavlja samo smetnju.
3. Toplina kao obrana od melankolije
Zbog čega se za hladnog vremena češće osjećamo mrzovoljno i nedruštveno? I zaista, naše raspoloženje može se promijeniti ovisno o temperaturi. Psiholozi s Yalea otkrili su da su ljudi koji igraju društvene igre u kojima je potrebna suradnja značajnije skloniji vjerovati jedni drugima ako im je toplo, a ne hladno.
Rezultati eksperimenta u kojem se skenirao mozak ispitanika objašnjavaju zašto je tako. Dr. Tristen Inagaki, istraživač sa Sveučilišta u Pittsburghu, smjestio je volontere u skener za magnetsku rezonancu te od jedne grupe tražio da čitaju topla pisma od prijatelja i obitelji, a od drugih da drže grijuće pakete u rukama.
U obje situacije aktivirala su se ista dva područja mozga: ventralni striatum, koji se povezuje s aktiviranjem pozitivnih emocija, te središnji dio insule, koji se povezuje s osjećajima povjerenja, privrženosti i nagrade.
Znanstvenici kažu da takva podudarnost nije slučajna. Poznato je da i bebe povezuju toplinu s osjećajem ugode i zagrljajima, a hladnoću sa zanemarivanjem koje im može ugroziti život.
Znanstvenici su ustanovili i da se kronično usamljeni ljudi mnogo češće kupaju u toplim kupkama i tuševima nego što je uobičajeno. Čini se da im toplina uspije ublažiti emocionalnu bol zbog osjećaja izoliranosti od drugih.
