Kako ćemo pristupiti nekome tko pati, uvelike ovisi i o emocionalnoj inteligenciji – sposobnosti prepoznavanja svojih i tuđih osjećaja, te njihova razumijevanja i izražavanja.
Svatko do nas ima drugačiju razinu emocionalne inteligencije, no neovisno o tome, možemo se potruditi pomoći nekome tko pati. Ponekad jedno pitanje i jedna riječ mogu učiniti čuda za nečije raspoloženje i nadu u bolje sutra.
Razgovor s nekim tko duboko pati može biti težak, bilo da oni sami kažu nešto i daju do znanja da trebaju pomoć ili ne. Osim toga, ponekad emocije mogu vrlo naglo isplivati na površinu pa se nađete usred razgovora koje nijedno od vas nije očekivalo. Upravo tada mogu pomoći neke od ovih rečenica.
1. Tu sam. Imaš moju pozornost.
Osobe koje pate često to pokušavaju skrivati u sebi, istodobno se trudeći svom silom nabaciti osmijeh od uha do uha i glumiti da je sve u redu. S druge strane, mnogi zapravo nesvjesno traže pomoć, znak da ih netko čuje i vidi. To može biti i povlačenje u sebe, vidljiva tuga na licu ili rečenice poput Nisam dobro.
I uistinu je teško tako se osjećati, a istodobno imati dojam da nikoga nije briga za to. Zato rečenica Imaš moju pozornost može učiniti čuda. Daje im do znanja da s vama mogu biti otvoreni, da imaju mjesto na kojem ih se može čuti. I sami će se otvoriti...
2. Koja je tvoja trenutna najveća briga?
Vrtlog emocija koje povremeno osjećamo uistinu može biti nejasan i nama samima, pa kako onda ne bi onima koji pokušavaju pomoći? Ako vidite da se netko osjeća loše, nemojte se bojati postavljati pitanja. Izravno dajte do znanja da želite znati što se događa s tom drugom osobom. Što više znati, to možete više učiniti kako biste bili podrška. Budu li mislili na glas i s vama na neki način analizirali što osjećaju, bit će im lakše procesuirati što se događa.
Međutim, moguće je da će neki i dalje ostati zatvoreni. U tom slučaju nemojte navaljivati. Samo budite prisutni.
Kada patimo, posljednje što želimo čuti su prazne fraze poput onih da će sve biti dobro.
3. Slušam te.
Iako se na prvi pogled ovo čini nalik prvom savjetu, glagol slušati može snažno utjecati na to da se osoba otvori.
Istraživanje provedeno na UCLA 2007 godine. pokazalo je da sam čin govorenja o svojim problemima nakon što nam netko kaže da nas sluša, može disruptivno djelovati na amigdalu, dio mozga odgovoran za osjećanje straha. Osjećaj straha smanjuje se kada počnemo glasno govoriti o svojim problemima, a oni se čine manjima. Zato je razgovor jedna od najboljih stvari koje se mogu učiniti za mentalno zdravlje.
4. Što ti je potrebno u ovom trenutku?
Ponekad je važno da osoba koja ima problem sama povede razgovor. Hoće li do toga doći, ovisi o njenoj osobnosti (ekstroverti će se prije otvoriti). U toj situaciji pustite je da sama govori. Možda će reći da joj treba topla kava, kupka ili knjiga. Ako želi biti sama, pustite je i pričekajte neku drugu priliku. Ako želi odlazak na kavu, iskoristite to vrijeme što produktivnije. Nastojte je razveseliti i potaknuti na razgovor, no poštujte i ako (još) ne želi govoriti.
5. Želim bolje razumjeti situaciju kako bih mogao/mogla pomoći.
Kada netko pati, posebno je važno biti iskren s njime i ne mu nuditi samo prazne fraze. Ako ne razumijete što se događa, to iskreno i recite. Tako ćete izbjeći nesporazum u komunikaciji i nepotrebno trošenje energije na nešto što ne razumijete. Ponekad je kratko objašnjenje situacije sve što je potrebno kako biste uistinu razumjeli kroz što neka osoba prolazi.
Napomena: Ako ovi savjeti neće djelovati, jer nisu univerzalni za svaku osobu, pokušajte osobu s kojom razgovarate uputiti da potraži profesionalnu pomoć, čineći to na što manje invazivan način. Za početak, možete joj poslati poveznicu s adresama centara za besplatnu psihološku ili psihijatrijsku pomoć.
Također je moguće potražiti i pomoć edukanata psihoterapije poput Gestalt terapije ili transakcijske analize i drugih pravaca, koji pod supervizijom nude svoje usluge po povoljnim cijenama, bilo online ili uživo.
