To su predstave Halo, halo, ovdje Radio Zagreb i Braća Karamazovi.
Halo, halo, ovdje Radio Zagreb zasigurno su najpoznatije riječi u radijskom eteru na hrvatskom jeziku. Svakog 15. svibnja one se uredno ponavljaju, jer tada se obilježava dan kada je 1926. s radom počeo Radio Zagreb.
Rijetko tko će znati da snimka nije autentična, da je prve riječi izgovorio muškarac, direktor radija, a Božena Begović je nekoliko dekada kasnije samo po sjećanju snimila njegove riječi, te se radi o lažnom dokumentu. A još manje će itko znati tko je zapravo bila Božena Begović, jedna od najsvestranijih i najslobodnijih stvarateljica s početka 20.stoljeća, a upravo je njoj posvećena ova predstava koja također doživljava premijeru u veljači.
Božena, kći književnika Milana Begovića i dubrovačke pijanistice Paule Goršetić, djetinjstvo je provela u Splitu i Hamburgu, gimnaziju i Glumačku akademiju završila u Beču, te uskoro na austrijskim pozornicama počela igrati na njemačkom jeziku. Prvo u Dubrovnik, pa onda u Zagreb se vraća 1923. godine, gdje nastupa kao glumica, potom kao spikerica tek pokrenutog radija.
Jedina je spikerica, vodi i najavljuje čitav program: čita vijesti, reklame, tekstove u svim emisijama, glumi u dramskim igrama, tumači i Dezdemonu u Shakespeareovom Othellu, usto stavlja gramofonske ploče i najavljuje ih navijajući ručice gramofona, a kad zatreba proizvodi i zvučne efekte, piše najave i brojne uvode u emisije, djeluje i kao prevoditeljica, prva je prevela Krležu na njemački, dramatičarka, pjesnikinja i gorljiva antifašisitkinja.
Božena Begović ispisala je jedne od najvažnijih i najtužnijih stranica emancipacije na našim prostorima.
Po Drugom svjetskom ratu postaje direktorica HNK Drame, a kasnije ravnateljica Pionirskog kazališta koje je djelovalo na mjestu današnjeg ZeKaeM-a. Suočena cijelog života s teškim materijalnim problemima i bijedom, mizoginijom u kazališnim krugovima, potplaćivanjem i potcijenjivanjem njenog autorskog i upravljačkog rada, te vrlo vjerojatnom odbacivanju od društva s obzirom na to da je dugo godina živjela sa ženom – Božena je ispisala jedne od najvažnijih i najtužnijih stranica povijesti emancipacije na ovim prostorima.
Njezinu priču na kazališnim će daskama ispričati glumačko- glazbeni sastav koji čine Sreten Mokrović, Barbara Prpić, Rakan Rushaidat, Lucija Šerbedžija, Toma Medvešek i Dino Brazzoduro, a čitava je priča dio projekta kojim ZeKaeM otvara vrata radiofonskom teatru koji spajajući dvije prakse, kazališnu i radijsku, stvara novu kvalitetu izvedbene umjetnosti u kojem su snage udružili redateljica Pavlica Bajsić Brazzoduro i Tomislav Zajec.
Ruski klasik na novi način
Ljubitelje klasičnih romana iz doba realizma oduševit će predstava Braća Karamazovi, čija će premijera biti prikazana u dva navrata, 26. i 27. veljače 2022.
Prema riječima dramaturginje Nine Gojić, predstava Braća Karamazovi u režiji Olivera Frljića suvremena je obrada klasika ruske književnosti koja će se odvijati u formi dvostruke predstave.
Premda se u dosadašnjim kazališnim adaptacijama ovoga romana najčešće izostavljalo liniju priče o odnosu brata Aljoše s dječacima iz nižih socijalnih slojeva, u ovoj će kazališnoj obradi ona dobiti jednaku pažnju kao i tzv. glavna linija priče o braći Karamazovima i njihovu ocu.
Publika će moći gledati predstavu samo jednu večer i dobiti zaokruženu, ali ipak tek djelomičnu priču, ili doći dvaput i dobiti cjelokupni presjek kompleksnih linija radnje zbog kojih se ovaj roman smatra Dostojevskijevim najcjelovitijim djelom. Dvostrukost će se tematizirati na razini zrcaljenja pojedinih likova i njihovih međusobnih odnosa, ali i scenografskim i kostimografskim odlukama te glumačkom podjelom, pri čemu će isti glumci biti angažirani za nekoliko uloga koje se komplementarno odnose jedna prema drugoj, rekla je Gojić.
U predstavi će svoje glumačko umijeće pokazati Dado Ćosić, Ugo Korani, Adrian Pezdirc, Jasmin Telalović, Mateo Videk, Milivoj Beader, Danijel Ljuboja, Ivan Pašalić, Katarina Bistrović Darvaš, Hrvojka Begović, Petra Svrtan, Milica Manojlović, Jerko Marčić, Rok Juričić i Linda Begonja, a kako bi sve prošlo u najboljeme redu pobrinut će se inspicijentica Stella Švacov Miletić. Pravo rusko ozračje dočarat će scenograf Igor Pauška.
Posjetiteljima preostaje da uživaju u dramatizaciji kultnog romana na novi način.
Više detalja o svemu možete pronaći na stranicama ZeKaeM-a.
