Ljudska usta su oduvijek bila misteriozna znanstvenicima. Poznato je kako u njima živi oko 600 različitih vrsta bakterija, no samo je polovica do sada imenovana i opisana.
Britanski znanstvenici su otkrili novu vrstu bakterije koja živi u ustima, a koju će dodati na listu već poznatih bakterija.
'Većina ljudi ignorira bakterije u ustima, crijevima te općenito u čitavom tijelu', tvrdi profesor William Wade s Kraljevskog koledža u Londonu.
Truljenje zubi i oboljenje desni su najčešće bakterijske bolesti koje pogađaju usnu šupljinu ljudi. Važno je znati kako bakterije u ustima mogu uzrokovati infekcije ostalih organa u tijelu.
'Ukoliko netko ima problema sa srčanim zaliscima ili s krvožilnim sustavom, bakterije iz usne šupljine mu mogu itekako naštetiti. Bakterija koja uđe u krv može stvoriti talog na žilama i tako pogoršati bolest. Naime, arterija se uslijed naslaga začepi te uzrokuje srčani ili moždani udar (ovisno o tome gdje se začepljenje dogodi)', upozorava profesor Wade.
Znanstvenici zagovaraju korištenje zubne pasta s fluoridom kako bi zubi bili jači, a usna šupljina zdrava.
Zubne naslage - mekane (plak), tvrde (kamenac) i pigmentacije na zubima, nisu samo estetski nedostatak nego nakupine nečistoća i bakterija koje ugrožavaju zdravlje zubnog mesa odnosno podržavaju kroničnu upalu, isprva gingivitis koji kasnije progredira u kronični parodontitis koji se u narodu voli nazvati i 'paradentoza'. Naseljavanje bakterija na površinu zuba ključni je etiološki faktor za razvoj i najčešće bolesti usne šupljine - karijesa.
Zubni plak je mekana naslaga na zubu koja se ne može odstraniti ispiranjem već samo mehaničkim čišćenjem. Smatra se da površina plaka od 1 mm2 sadrži više od 20 * 107 bakterija među kojima se može prepoznati preko 350 vrsta.
Higijenu usne šupljine možemo definirati kao kvalitetnu kontrolu nastanka zubnog plaka i time sprječavanja nastanka gingivitisa, parodontitisa te karijesa.
