Ugljikohidrate se povezuje s debljinom i prekomjernim kilogramima zbog čega su tijekom godina iznimno postale popularne sve dijete koje izričito 'ne' viču konzumiranju namirnica bogatim ugljikohidratima. Posljedica koja je uslijedila kod brojnih pobornika takvog oblika ishrane je karbofobija – strah od ugljikohidrata koji je u posljednje vrijeme eskalirao do takvih razmjera da uzrokuje zdravstvene probleme ističu stručnjaci

Brojni u namjeri da izgube kilograme pretjeruju u izboru ishrane na način da konzumiranje ugljikohidrata ukidaju u cijelosti, pa na voće, žitarice, tjesteninu i kruh gledaju sa strahom i bojazni iz čega se razvio novi termin - karbofobija.

>>Prva holivudska dijeta od koje je sve počelo

Strah od ugljikohidrata naime nimalo nije bezazlen upozoravaju stručnjaci jer izbacivanje osnovnih izvora energije iz tijela uzrokuje brojne zdravstvene poteškoće.

Karbofobija ili strah od ugljikohidrata uzrokuje lažno gubljenje kilograma, umjesto masnoća tijelo gubi mišićnu masu i vodu

Varljiva je između ostalog i kazaljka na vagi koja iako pokazuje gubljenje kilograma ono nije realno, jer ono što se u tijelu događa nisu otopljene masnoće nego gubitak mišićne mase i vode. 

>>9 savjeta za mršavljenje najpametnije žene na svijetu

Ugljikohidrati su iznimno važni za normalan rad organizma, pri čemu treba razlikovati jednostavne koji se ne preporučuju od složenih koji su prijeko potrebni. Naime, energija iz ugljikohidrata je potrebna za izvođenje svih aktivnosti i održavanje važnih tjelesnih funkcija, drugim riječima ako tijelu energiju ne priskrbimo iz hrane ono počinje 'izjedati' samo sebe.

Energija iz ugljikohidrata je potrebna za izvođenje svih aktivnosti i održavanje važnih tjelesnih funkcija, drugim riječima ako tijelu energiju ne priskrbimo iz hrane ono počinje 'izjedati' samo sebe



U svakodnevnoj prehrani konzumiranje jednostavnih ugljikohidrata treba svesti na minimum, a prevlast dati složenima niskog glikemijskog indeksa. Namirnice poput tjestenine od integralnog brašna, riže punog zrna, kruha od integralnih cjelovitih žitarica, graha, krumpira i mahunarki, sjemenki, te salata od svježeg povrća i voća trebaju se naći na našem stolu u gotovo svakom obroku.

Prosječna odrasla osoba za normalno funkcioniranje treba između 200 i 300 grama ugljikohidrata, a prehrana bogata svježim voćem, mahunarkama i zobi pomaže pri normaliziranju lučenja inzulina, smanjuje rizik od srčanih bolesti, dijabetesa i gojaznosti. Stoga se ugljikohidrata ne treba bojati nego ih treba pametno selektirati i odabrati zdrave.
 

Još lakše do inspiracije uz omiljene teme. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju