Mnogima od nas je jutro bez kofeina poput dana bez sunca jer ispijanje jutarnje kave mnogo je više od rituala. Ukusni i topli napitak nezamjenjivog okusa prepun je kofeina - alkaloida koji se nalazi u listovima, sjemenkama i plodovima biljaka, a osim u kavi nalazi se i u čajevima nekim sokovima te popularnim energetskim napicima. No sve što je toliko ukusno mora biti i štetno za naše zdravlje. Je li to doista tako? Doznajte pravu istinu o 7 najčešćih mitova o kofeinu

1. Kofein izaziva ovisnost
Ovisnost o kofeinu zapravo je mit. Ovaj sastojak kojeg većina svakodnevno unosi ispijanjem kave djeluje stimulirajuće na centralni živčani sustav pa nagli prestanak konzumacije može prouzročiti nervozu, glavobolju i umor, no ovi simptomi najčešće traju dan ili dva i povuku se, a mogu se u potpunosti izbjeći ukoliko se unos kofeina postupno smanjuje.

2. Kofein uzrokuje nesanicu

Ova činjenica ovisi o nizu čimbenika kao što su organizam, navike i vrijeme ispijanja kave ili nekog drugog načina unosa kofeina u organizam. Organizam vrlo brzo apsorbira kofein, ali ga se jednako brzo i oslobađa. Tako primjerice svega četiri do pet sati nakon konzumacije iz vašeg je organizma izbačeno više od 75 posto kofeina. Zbog toga osim kod izrazito osjetljivih ljudi jutarnja kava ili ona poslije ručka ne bi trebala izazvati nikakve probleme s nesanicom.

3. Kofein povećava rizik od bolesti srca
Brojna istraživanja su pokazala da unos kofeina ne povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, ne povećava razinu kolesterola u krvi niti uzrokuje aritmiju srca. Osobe osjetljive na ovaj sastojak mogu osjetiti promjenu poput ubrzanja otkucaja srca ili porasta krvnog tlaka, ali to je sve u granicama normale i vrlo kratkog vijeka te se može usporediti stanju nakon hodanja po stepenicama.

4. Trudnice i žene koje planiraju trudnoću ne smiju uzimati kofein
Iako zvuči prirodno da bi trudnice trebale izbjegavati kofein, brojna istraživanja su pokazala kako optimalna dnevna doza kofeina (300 miligrama) kao što je primjerice jutarnja kava i ona poslije ručka nema negativnih učinaka na smanjenje plodnosti. Također, provedene studije nisu našle vezu niti između unosa kofeina te rizika od prijevremenog poroda, nastanka porođajnih oštećenja, rizika od spontanog porođaja kao ni abnormalnog fetalnog rasta.

5. Kofein je loš za djecu
Organizam djeteta ima jednaku sposobnost apsorpcije kofeina kao i organizam odrasle osobe. Isto tako optimalna dnevna doza kofeina (300 miligrama) nema utjecaja na hiperaktivnost kao niti na poremećaj koncentracije kod djece. Jedino kod vrlo osjetljive djece, jednako kao i kod odraslih visoka doza kofeina može izazvati privremene simptome poput razdražljivosti i nesanice.

6. Kofein poništava djelovanje alkohola
Iako zvuči dobro, ali na žalost riječ je o još jednoj neistini. Ljudi samo misle da šalica kave nakon ludog noćnog provoda čini čuda no zapravo je riječ o umišljenoj reakciji koja nema nikakve veze s triježnjenjem.

Brojne studije su dokazala kako kombinacija alkohola i kofeina ne daje nikakve rezultate na vrijeme reagiranja kao niti na mogućnost realne prosudbe situacije. Zato, ako mislite da nakon ispijanja alkohola i kave možete sjesti za volan, grdno se varate.

7. Kofein nema nikakvog učinka na zdravlje
Kofein popravlja podiže raspoloženje, popravlja koncentraciju i daje energiju. No to nije sve. Istraživanja su pokazala kako ispijanje kave ili drugih pića koja sadrže kofein poboljšava pamćenje kao i logičko zaključivanje. Izvrstan je antioksidans, djeluje pozitivno na zdravlje srca te vrlo koristan kod ublažavanja simptoma alergijskih reakcija. Optimalna dnevna doza kofeina djeluje i kao prevencija od raka, Parkinsonove bolesti, bolesti jetre, i dijabetesa tipa 2.

Još lakše do inspiracije uz omiljene teme. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju