Njemački su znanstvenici svojim eksperimentima dokazali kako se mozak tijekom sna puno bolje odupire kvarenju svježih informacija.
Njihova studija objavljena u časopisu 'Nature Neuroscience' baca novo svjetlo na iznimno složen proces kojim ljudi pohranjuju i koriste namjerno stečene informacije i podatke ili, ukratko, na učenje.
Ranija istraživanja pokazala su kako se svježe informacije, privremeno pohranjene u dio mozga nazvan hipokampus, ne 'primaju' odmah. Također je poznato da reaktivacija tih informacija nedugo nakon učenja ima ključnu ulogu u njihovu trajnu zbrinjavanju u neokorteks, moždani 'hard disk'.
U budnom stanju, brzo prisjećanje naučenog obično je krhak proces. Kada bi se, primjerice, druga pjesma učila nedugo nakon prve, taj bi postupak vrlo vjerojatno otežao pospremanje prve u duboku memoriju.
Bjorn Rasch sa sveučilišta u Luebecku i njegove kolege pretpostavljali su da se isto događa i u snu i proveli su istraživanje kako bi saznali jesu li u pravu.
Dvadeset i četiri dobrovoljca zamoljena su da pokušaju zapamtiti 15 pari karata sa slikama. Nakon 40 minuta, pola ispitanika pošlo je na spavanje, a ostali su dobili novih 15 pari karata s nešto drugačijim uzrokom slika.
Poslije drijemeža, i prva skupina je dobila isti zadatak. Zatim su su članovi obiju skupina morali pokazati što su zapamtili iz originalnog zadatka.
>> Odmorite mozak u nekoliko koraka
>> Riješite se nesanice uz pomoć hrane
Na iznenađenje znanstvenika, skupina koja je spavala polučila je znatno bolje rezultate, sparivši točno 85 posto karata, nasuprot 60 posto skupine koja je bila budna.
