Dehidracija prilikom tjelesne aktivnosti može se smanjiti ili spriječiti ukoliko pijemo dovoljne količine pića ili sportskih napitaka tijekom i prije tjelesne aktivnosti, odnosno u situacijama kada znamo će doći do gubitka vode iz organizma. Sportski napitci osiguravaju tekućinu, elektrolite i ugljikohidrate. Tijekom tjelesne aktivnosti tekućinu treba piti redovito, a učestalost pijenja i količina unesene tekućine ovisiti će o mnogim čimbenicima, uključujući intenzitet i trajanje tjelesne aktivnosti, vremenske uvjete, kao i tjelesne karakteristike pojedinca, uključujući tjelesnu težinu i individualnu sklonost znojenju. U područjima s vrlo vrućom i vlažnom klimom, sportovi na otvorenom trebali bi se izvoditi u ranim jutarnjim ili kasnim poslijepodnevnim satima kako bi se izbjegli nepotrebni fizički napori tijekom najtoplijeg dijela dana.
Pri tjelesnoj aktivnosti u kratkim vremenskim razdobljima, ili sa niskim intenzitetom, voda je sasvim dobar izbor. Međutim, sportski napitci zbog raznolikosti i okusa mogu imati prednost u ovakvoj situaciji. Kada tjelesna aktivnost traje dulje od 30-40 minuta, sportski napitci predstavljaju bolji izbor od vode. Sportska pića sadrže male količine šećera i elektrolite te pomažu smanjenju neravnoteže vode, minerala i energije pri tjelesnoj aktivnosti. Ključna prednost je da mogu smanjiti osjećaj napora prilikom tjelesne aktivnosti što vježbanje čini lakšim, a istovremeno znači da će pojedinac vrlo vjerojatno više uživati u vježbanju te da će ta aktivnost trajati duže.
Izvedba prilikom tjelesne aktivnosti obično se smanjuje kada dehidracija prelazi oko 1-3% tjelesne težine. Dugotrajno vježbanje u toplijem okruženju uz pojavu dehidracije koji odgovara gubitku od samo 1% tjelesne težine, povećava tjelesnu temperaturu, što je posljedica smanjenog znojenja i smanjenog protoka krvi izazvanog dehidracijom. Gubitak vode za više od 2% pojačan tjelesnom aktivnošću u toplijem okruženju, pokazao je narušenu izvedbu u raznim testovima tjelesne i mentalne izvedbe.
Mala djeca i adolescenti mogu biti u opasnosti od oštećenja kognitivnih funkcija (koncentracija, budnost i kratkoročna memorija) zbog nedovoljne hidratacije.
Od ukupne količine vode koju unesemo u tijelo, 20-30% dolazi iz hrane , a 70-80% iz svih vrsta pića, ne samo iz čiste vode. Međutim, taj unos se može razlikovati ovisno o vrsti prehrane i individualnom izboru. Iako različita pića pridonose hidrataciji, važno je uzeti u obzir da za razliku od obične vode, pića često sadrže kalorije i prema tome doprinose dnevnom kalorijskom unosu.
Više informacija potražite na www.europeanhydrationinstitute.org
