Dvije litre vode dnevno, mantra je koju već dugo vremena slušamo od svih onih koji nam pomažu u očuvanju zdravlja i ljepote. Zašto je ona toliko bitno i koliko se razlikuju flaširane vode kojih je u ponudi sve više?
Odrasle osobe dnevno trebaju popiti barem dvije litre vode. Pri tome treba voditi računa koju flaširanu vodu odabrati za piće, budući da se svaka razlikuje po svom kemijskom sastavu, pa se neke ne mogu piti u neograničenim količinama.
Tako, na primjer, unosom i više od dva litra niskomineralizirane vode organizam neće biti preopterećen, dok mineralne vode višeg stupnja mineralizacije ne treba koristiti kao jedini izvor za zadovoljenje dnevnih potreba za vodom.
Prirodne mineralne vode su podzemne vode koje su dobile naziv na osnovu sadržaja mineralnih soli i specifičnih osobina. A dijele se na prirodne vrlo slabe, prirodne slabomineralne, prirodne mineralne i prirodne mineralne vode bogate solima.
Kada je riječ o kategorizaciji flaširanih voda, treba znati da vrlo slabe mineralne vode imaju do 50 miligrama mineralnih soli u litru, slabomineralne do 500, mineralne između 500 i 1.500, a mineralne vode bogate solima više od 1.500 miligrama po litru.
Da bi se održala higijenska ispravnost flaširane vode, stručnjaci preporučuju da se veća pakiranja čuvaju u frižideru nakon otvaranja.
Optimalna količina unosa vode zavisi od godina života, aktivnosti, klime, hrane koja se konzumira.
Voda se najbolje piti između obroka jer konzumiranje vode s hranom razrjeđuje želučane sokove, što može oslabiti probavu i dovesti do težine u želucu i nadutosti. Najbolje ju je konzumirati prije jela ili jedan sat poslije jela. Naročito je bitno ne zaboraviti vodu između obroka, kao i jednu čašu vode ujutro i jednu prije spavanja.
Ono što treba znati jeste i to da vode ohlađene ispod osam stupnjeva (iz frižidera) puno prije prelaze iz želuca u probavni trakt i svojom temperaturom utječu na rashlađivanje organizma, što je naročito bitno za vrijeme toplih dana i poslije fizičkih aktivnosti.
S druge strane, unos 'tople' vode (oko 12 stupnjeva) smanjuje izlučivanje želudačne kiseline, nadutost i podrigivanje.
Hidracija je od bitnog značaja i za održavanje stalne temperature tijela. Već pri malom nedostatku vode javljaju se malaksalost, glavobolja, promjena krvnog tlaka te opstipacija.
Dehidracija u dužem vremenskom periodu dovodi do poremećaja u radu živčanog sustava, bubrega, jetre, a njezina pojava vidljiva je i na koži.
>> Ivana Paradžiković: 'Ljetni modni dodaci su sunčane naočale i voda'
>> Osigurajte djetetu dovoljno tekućine
Kod blage dehidracije koža postaje suha, peruta se, pecka, izgleda starije, a može se pojaviti i osip. Promjene se mogu uočiti i na noktima i kosi, a može doći i do pogoršanja izgleda celulita.
