Istraživači sa Sveučilišta Južne Danske došli su do zanimljivih spoznaja analizirajući vremenske periode u kojima su ljudi bili izloženi raznim tragičnim situacijama, uključujući Holodomor koji se dogodio između 1932. i 1933. godine, epidemiju smrtonosnih ospica na Islandu između 1842. i 1882. te Veliku krumpirovu glad u Irskoj između 1845. i 1849. godine.
Poznato je da prema rezultatima brojnih istraživanja žene žive duže od muškaraca, a sada smo dobili još jedan dokaz da je ženski spol jači čak i kada se radi o preživljavanju najtežih životnih uvjeta. U tim periodima prosječni životni vijek pao je ispod 20 godina zbog iznimno velike smrtnosti uzrokovane bolestima, glađu i nasiljem, prenosi Telegraph.
Uvjeti koje su iskusili ljudi u analiziranim populacijama bili su zastrašujući. Iako su krize reducirale prednost žena kada je u pitanju životni vijek, žene su i dalje preživljavale bolje od muškaraca. U svim populacijama zabilježena je manja smrtnost u svakoj životnoj dobi, a u svim populacijama, osim one izložene ropstvu, žene su u prosjeku živjele duže nego muškarci, kazali su istraživači u svojoj studiji.
Čak i u Liberiji, populaciji s najmanjim životnim vijekom, novorođene djevojčice bile su izdržljivije od novorođenih dječaka, napomenuli su i tako još jednom dali vjetar u leđa ideji kako postoji biološki razlog za prednost žena u preživljavanju teških životnih uvjeta.
Žene u većini modernih populacija žive duže od muškaraca. Dosadašnja istraživanja pružila su dokaze o biološkim i društvenim faktorima koji utječu na to. Uvjeti u kojima su i muškarci i žene iskusili iznimno visoke stope rizika smrtnosti neistražen su izvor informacija.
Hipotezu da prednost žena prilikom preživljavanja ima fundamentalnu biološku potporu potvrđuje činjenica da i u vrlo teškim uvjetima ženski spol preživljava bolje od muškaraca, čak i u ranoj životnoj dobi kada su bihevioralne i društvene razlike minimalne ili pak idu na ruku muškom spolu, zaključili su istraživači.
