Tragični događaji u Srbiji potaknuli su lavinu emocija s kojima se podjednako teško nose djeca, ali i roditelji. Tuga, strah, ljutnja, zbunjenost, bespomoćnost – emocije su koje osjećamo u svakom atomu našeg tijela.

Hrabri telefon, neprofitna organizacija koja je preko 25 godina zadužena za pružanje podrške potrebitoj djeci i njihovim roditeljima, podijelila je nekoliko savjeta kako razgovarati s djecom o ovom tragičnom događaju. Njihove savjete prenosimo u cijelosti.

Ako niste sigurni kako razgovarati s djetetom, evo što možete učiniti, započeli su iz Hrabrog telefona. 

Dajte djetetu prostora da vam kaže što zna i osjeća

S obzirom na količinu različitih informacija u medijskom prostoru, dobro je pustiti djecu da prva govore. Tako ćete dobiti uvid u to je li dijete uopće čulo za događaj, što sve zna i jesu li se pojavili ikakvi strahovi.

Manja djeca možda ne znaju da je došlo do pucnjave ako su manje izložena medijima, a u tom slučaju nije potrebno objašnjavati im što se dogodilo.

Nešto starija djeca koja više vremena provode na društvenim mrežama, novinskim portalima i gledajući televiziju vjerojatno imaju neke informacije, a ne zaboravite i da mogu saznati mnogo toga od vršnjaka. Iako roditelji ponekad ne žele razgovarati s djecom o uznemirujućim događajima kako bi ih zaštitili, važno je da ne budu sami u tumačenju onoga što čuju oko sebe.

Prihvatite djetetove osjećaje i umirite strahove

Dajte djeci do znanja da su svi njihovi osjećaji prirodni i da ste tu za njih. Strahove možete umiriti naglašavanjem da su ovakvi događaji iznimno rijetki i da postoje odrasli koji su tu da ih zaštite. Ako primjećujete da je dijete napeto i tjeskobno, možete zajedno isprobati neke tehnike relaksacije.

Razlikujte činjenice od dezinformacija i postavite granice u vezi izloženosti medijima

Prirodno je osjećati potrebu da budete informirani, no pretjerano praćenje novosti može povećati zabrinutost. To posebno vrijedi za senzacionalističke fotografije djece i članova obitelji, koje narušavaju dostojanstvo prikazanih osoba, a osim toga nemaju informativnu vrijednost.

Potaknite djecu na razmišljanje o vjerodostojnosti izvora i o tome jesu li informacije koje dobivaju relevantne i provjerljive. Kako biste izbjegli pretjeranu brigu i preplavljenost, odredite vrijeme u danu bez mobitela i drugih medija.

Pratite vlastite emocionalne reakcije i potražite podršku za sebe.

U razgovoru s djetetom budite smireni i izbjegavajte nagađanja o tome hoće li se ovakva pucnjava ponoviti i što je uzrokovalo postupak počinitelja. Nemojte se usmjeravati na stereotipe o počinitelju nego se umjesto toga zadržite na činjenicama i vlastitim osjećajima.

Ako primijetite da vam je teško skrenuti misli s teških tema ili da vas preplavljuju neugodne emocije, potražite podršku i pomoć stručnjaka. Nitko se ne treba sam nositi sa svojim brigama!

Kako prepoznati najranije znakova bullyinga i pomoći djetetu?

Bullying u školama: Što učiniti ako je vaše dijete žrtva ili zlostavljač?

Ako biste htjeli s nekime razgovarati o ovoj temi, pozivamo vas da nazovete našu besplatnu i anonimnu liniju za mame i tate na broju 0800 0800 radnim danom od 9 do 20 sati ili nam pišite na savjet@hrabritelefon.hr Djeca mogu nazvati našu liniju na broju 116 111 ili nam pisati na chat radnim danom od 15 do 19. Tu smo za vas, poručili su iz Hrabrog telefona.