Otkada pamtim, stalno nešto crtam, slikam, pišem, režem, šivam, preuređujem, dorađujem i slično. Uvijek sam imala petice iz Likovne kulture, Hrvatskog jezika i svih ostalih nastavnih predmeta koji su zahtijevali neku razinu „kreativnosti“. Svi bi uvijek hvalili moje radove i tako sam odrasla s tom nekom idejom da sam kreativna.

S druge strane, često sam svjedočila i tome da bi mi ljudi govorili: „Blago tebi! Ti si kreativna, ja nemam pojma kako to napraviti, ne znam nacrtati ni cvijet“. No istodobno sam primijetila da su ti ljudi bili sjajni u nekom drugom području koje je također zahtijevalo tu famoznu kreativnost. Primjerice, mogli su naći sjajna rješenja za zadatak iz fizike ili osmisliti robota koji bi osvojio prvo mjesto na državnom robotičkom natjecanju.

Dakle, kreativnost nema nikakve veze s isključivo umjetničkim radom.

Što je uopće kreativnost?

U literaturi iz psihologije mogu se naći deseci definicija kreativnosti, no ona koja je opće prihvaćena i nadređena ostalima kaže da je kreativnost sposobnost stvaranja nekog kreativnog djela (umjetničkog ili znanstvenog) koje je istovremeno originalno i korisno. Iako nisu poznavali taj pojam, još su stari Grci znali da postoji „ono nešto“ što pojedincima omogućuje da se istaknu. Doduše, oni su izvor nadahnuća pripisivali svojim muzama, no s današnjeg gledišta znamo da je bila riječ o kreativnosti.

 

Znanost pak je u to područje stupila ponajviše u vrijeme renesanse kada su brojni umjetnici ujedno bili i jedni od najcjenjenijih znanstvenika svih vremena. Dovoljno je spomenuti Leonarda da Vincija.

Iako je tada, pa čak i sve do početka 20. stoljeća, kreativnost bila smatrana osobinom nadarenih pojedinaca, danas se ona smatra općim ljudskim potencijalom. Dakle, svatko ga može ostvariti. Evo kako.

"Ako si živ, kreativan si“

S novim znanstvenim saznanjima slaže se i književnica Elizabeth Gilbert, autorica svjetske uspješnice „Jedi, moli, voli“, prema kojoj je snimljen istoimeni film, i „Velike magije“. U potonjoj knjizi bavi se upravo procesom kreativnosti. Iako je okrenuta umjetničkom području, posebno književnicima, čvrsto vjeruje da je baš svatko kreativan.

Ako se maknemo od tereti koje nosi riječ 'kreativan' i od mitova vezanih uz to da kreativnost pripada samo odabranima, te shvatimo da se iza toga zapravo krije znatiželja, vidjet ćete da ste iznimno kreativna osoba. Naime, sva kreativnost započinje znatiželjom, rekla je na jednom od svojih TED govora.

Budite znatiželjni

Znatiželja je ključ kreativnosti. Svi su veliki izumi i likovna djela nastali kao rezultat nečije znatiželje. Michelangelo je želio znati može li iz kamena ispustit „dušu“ za koju je vjerovao da se nalazi u još neisklesanom djelu. Da Vinci je želio znati može li čovjek letjeti pa je dizajnirao letjelicu i brojne druge izume.Ni jedan od njih ne bi uspio u tome da nisu bili znatiželjni.

Kreativnost je sposobnost stvaranja nekog kreativnog djela (umjetničkog ili znanstvenog) koje je istovremeno originalno i korisno.

Dajte samoj sebi priliku za razvijanje znatiželje. Ako vas je oduvijek zanimalo možete li napisati knjigu, zašto ne biste pokušali? Ako vas intrigira biste li mogli napraviti vlastiti namještaj, u čemu je prepreka?

Dajte si vremena za sebe i otkrivanje svoje kreativnosti

Dakako, nije jednostavno odmah otkriti ono u čemu smo dobri, no do odgovara ćete doći jedino metodom pogrešaka i pokušaja.
Julia Cameron, predavačica i autorica svjetske uspješnice „Umjetnikov put“ predlaže tzv. „spoj s umjetnikom“, a taj ste umjetnik vi sami.

Jednom tjedno, ili barem mjesečno, izdvojite sat-dva za samostalno istraživanje vlastitih interesa. Primjerice, možete uzeti fotoaparat u ruke i prošetati obližnjom šumom u potrazi za sjajnim kadrovima. Možete jednostavno šetati u potrazi za novim idejama. Zapitajte se o tome što vam zvuči zabavno i slijedite tu ideju.