Putujete li autom od Splita prema jugu, sigurno vam neće promaknuti prelijepi grmovi posađeni uz autocestu koji očaravaju svojim delikatnim, paperjastim cvjetovima. Mnogi se odmah zapitaju kakva je to neobična biljka čiji cvjetovi podsjećaju na šećernu vatu koju smo jeli kao djeca.
Zove se rujevina ili kraće ruj, a kod nas je najrasprostranjenija obična rujevina (lat. Cotinus coggygria), koja je upravo u ovo doba godine, kada je u punom cvatu, i najljepša. Posađena uz autocestu prema našem moru, svojom ljepotom očarava putnike i turiste, u nekim područjima raste i u obliku divljih busenova, a može se posaditi i u vrtu, odnosno dvorištu te kombinirati sa svim bojama trajnica.
Rujevina dolazi u nježnim nijansama ljubičaste, crvene, zelene i žute boje, koje se savršeno stapaju s delikatnim cvjetovima koji kao da su od paperja. Tom listopadnom grmu i nižem stablu iz porodice vonjača odgovaraju suho tlo te sunčane do polusunčane pozicije. Razmnožava se sjemenom i vegetativno reznicama u ljeto, korjenovim izdancima ili povaljenicama u proljeće.
Može narasti do pet metara te ima sitne cvjetove koji rastu na vrhovima grančica, skupljeni u guste metličaste cvatove koji mogu biti dugi do 20 milimetara. Tijekom godina razvijeni su brojni kultivari rujevine, pa tako postoje i oni ukrasni koji se zbog svojih dekorativnih svojstava sade u parkovima i vrtovima. Za razliku od obične rujevine, ukrasni kultivari ne posjeduju nikakva ljekovita svojstva.
Možda se naziva obična, no rujevina je po svojim svojstvima itekako posebna biljka. Posjeduje antibakterijska, antigljivična, antivirusna, antikancerogena, hepatoprotektivna i protuupalna svojstva. Poznata je njezina upotreba u prevenciji hemoroida i ublažavanju tegoba u slučajevima kada su se oni već pojavili. U narodnoj medicini rujevina se upotrebljava kod opadanja kose, znojenja nogu, dizenterije, kolitisa i kao sredstvo za brže zacjeljivanje rana, a smatra se da je dobra i za bubrege, prostatu i jajnike.