Zove se rujevina ili kraće ruj, a kod nas je najrasprostranjenija obična rujevina (lat. Cotinus coggygria), koja je upravo u ovo doba godine, kada je u punom cvatu, i najljepša. Posađena uz autocestu prema našem moru, svojom ljepotom očarava putnike i turiste, u nekim područjima raste i u obliku divljih busenova, a može se posaditi i u vrtu, odnosno dvorištu te kombinirati sa svim bojama trajnica.
Rujevina dolazi u nježnim nijansama ljubičaste, crvene, zelene i žute boje, koje se savršeno stapaju s delikatnim cvjetovima koji kao da su od paperja. Tom listopadnom grmu i nižem stablu iz porodice vonjača odgovaraju suho tlo te sunčane do polusunčane pozicije. Razmnožava se sjemenom i vegetativno reznicama u ljeto, korjenovim izdancima ili povaljenicama u proljeće.
Može narasti do pet metara te ima sitne cvjetove koji rastu na vrhovima grančica, skupljeni u guste metličaste cvatove koji mogu biti dugi do 20 milimetara. Tijekom godina razvijeni su brojni kultivari rujevine, pa tako postoje i oni ukrasni koji se zbog svojih dekorativnih svojstava sade u parkovima i vrtovima. Za razliku od obične rujevine, ukrasni kultivari ne posjeduju nikakva ljekovita svojstva.
Možda se naziva obična, no rujevina je po svojim svojstvima itekako posebna biljka. Posjeduje antibakterijska, antigljivična, antivirusna, antikancerogena, hepatoprotektivna i protuupalna svojstva. Poznata je njezina upotreba u prevenciji hemoroida i ublažavanju tegoba u slučajevima kada su se oni već pojavili. U narodnoj medicini rujevina se upotrebljava kod opadanja kose, znojenja nogu, dizenterije, kolitisa i kao sredstvo za brže zacjeljivanje rana, a smatra se da je dobra i za bubrege, prostatu i jajnike.
