Osjećaj stresa nikome nije lagan, a kada smo pod stresom, bliske osobe u dobroj namjeri mogu nam reći stvari zbog kojih ćemo se osjećati još gore. U komunikaciji s osobom koja je pod stresom naročito treba izbjegavati dvije određene riječi.
Kada traži nekome kome bi se izjadala, osoba koja je pod stresom ne traži nužno savjet. Naime, psiholozi ističu da osoba koja je pod stresom prvenstveno želi da je netko sasluša, odnosno da izbaci iz sebe to što je muči bez dobivanja ikakvih savjeta.
'Kada traži nekoga kome bi se izjadala, osoba koja je pod stresom ne traži nužno savjet, već samo nekoga tko će je saslušati'
Štoviše, u želji da pomognemo osobi koja osjeća veliki stres, želeći joj dati savjet često pretjeramo s davanjem savjeta, odnosno osoba se može osjećati kao da joj pametujemo, zbog čega se može osjećati još gore.
Drugim riječima, prijatelj koji je u nevolji ne treba "savjetovanje" kada potraži vašu pomoć. Treba prijatelja koji će ga saslušati.
U razgovoru s osobom koja je pod stresom izbjegavajte riječi "trebao bi" - trebao bi napraviti / osjećati / razmišljati / postupiti.
Govoriti "trebao bi" nekome tko je emocionalno ranjiv ne samo da je sebično nego te riječi potpuno poništavaju osjećaje i misli te osobe. Isprobajte i trik od 1 minute protiv stresa.
To je kao da kažete To što ti osjećaš/misliš je pogrešno i trebao/trebala bi napraviti to što ja osjećam/mislim.
Također, u razgovoru s osobom koja je pod stresom pazite na sljedeće:
1. Budite pažljivi s pitanjem zašto?. Pitajući osobu zašto se osjeća na određeni način može zvučati osuđujuće ili patronizirajuće.
2. Postavljajte pitanja na koja osoba ne može odgovoriti samo s da ili ne.
Zapamtite, ta osoba obratila vam se jer želi preispitati svoje osjećaje, a pitanja na koja može odgovoriti s više od "da" i ne omogućavaju joj upravo to.
S takvim pitanjima postižu se tri važne stvari:
1. Pokazujete da osobu aktivno slušate, odnosno da obraćate pažnju na to što ona govori.
2. Pokazujete da vam je do te osobe stalo dovoljno se da raspitujete o njezinim problemima.
3. Osoba tako može procijeniti, racionalizirati i verbalizirati (često kompleksne) osjećaje.