Svake godine 4. ožujka obilježava se Svjetski dan debljine.
Debljina je jedna od najvećih javnozdravstvenih briga 21. stoljeća i kronična bolest koju na globalnoj razini ima 650 milijuna odraslih osoba.
U Europi se od 1980-ih godina rasprostranjenost debljine utrostručila, a posebno je zabrinjavajuća činjenica je da 75 posto Europljana koji imaju debljinu toga uopće nije svjesno.
Kada je u pitanju Hrvatska, prema posljednjim rezultatima Europske zdravstvene ankete, svaka druga odrasla osoba ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Među odraslim muškarcima Hrvatska ima najveću stopu debljine u EU-u, a dobra je vijest da udio žena s debljinom pada.
Među odraslim muškarcima Hrvatska ima najveću stopu debljine u EU-u, a dobra je vijest da udio žena s debljinom pada.
Bitno je naglasiti i da se ne radi o problemu samo odraslog stanovništva. Podaci za 2015. godinu pokazali su da svaki treći osmogodišnjak u Hrvatskoj ima problema s prekomjernom tjelesnom masom.
Uoči ovogodišnjeg Svjetskog dana debljine Svjetska zdravstvena organizacija podsjetila je kako je pretilost glavni čimbenik rizika za razne nezarazne bolesti kao što su dijabetes tipa 2, kardiovaskularne bolesti, hipertenzija i moždani udar te različiti oblici raka.
Istaknuli su još jedan veliki problem, a to je činjenica da pretile ljude okolina često posramljuje i krivi jer mnoge osobe, među kojima su i liječnici, donositelji politika i drugi, vrlo često ne razumiju u potpunosti uzroke pretilosti koji su nerijetko složena mješavina prehrambenih, životnih, genetskih, psiholoških, sociokulturnih, ekonomskih i okolišnih čimbenika.
Vrijeme je da prekinemo sramotu i krivnju te ponovno procijenimo svoj pristup rješavanju ovog složenog globalnog javnozdravstvenog problema, poručili su iz Svjetske zdravstvene organizacije i dodali kako zajedno možemo učiniti razliku, a onda naveli i nekoliko savjeta. Kako tvrde, potrebno je:
1. Djeci ograničiti količinu hrane s visokim udjelom masti, šećera i soli.
2. Povećati poreze na slatka pića.
3. Osigurati bolji pristup pristupačnoj, a zdravoj hrani.
4. U gradovima napraviti, odnosno osigurati prostore za hodanje, vožnju bicikla i rekreaciju.
5. Djecu učiti zdravim navikama od samog početka.
Svaka osoba može na individualnoj razini učiniti sljedeće:
1. Ograničiti unos kalorija iz masti i šećera.
2. Povećati konzumaciju voća i povrća, kao i mahunarki i cjelovitih žitarica i orašastih plodova.
3. Redovito se baviti tjelesnom aktivnošću (150 minuta tjedno za odrasle).
4. Osigurati si dovoljno sna.
5. Piti puno vode.
6. Izbjegavati tekuće kalorije.
7. Pokušati smanjiti količinu stresa na svakodnevnoj razini.
8. Planirati kupnju namirnica i pripremu obroka za nekoliko dana unaprijed.
9. Jesti polako - kada jedemo prebrzo, unosimo veću količinu kalorija prije nego što uopće shvatimo da smo siti.
10. Smanjiti količinu nezdravih namirnica u domu - što su nam dostupnije, više ih jedemo.
STVARANJE OKOLINE U KOJOJ JE ZDRAV IZBOR LAKŠI
O ovoj temi se povodom današnjeg dana oglasila i doc. dr. sc. Sanja Musić Milanović, dr. med., spec. epidemiologije, voditeljica Službe za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i voditeljica projekta "Živjeti zdravo".
Zdravi izbori često nisu i lakši izbori, pa je potrebno raditi na stvaranju okruženja u kojem je jednostavnije napraviti zdrav izbor i usvojiti zdrave navike.
Debljina je sasvim logičan odgovor na trenutne društvene uvjete. Zdravi izbori često nisu i lakši izbori, pa je potrebno raditi na stvaranju okruženja u kojem je jednostavnije napraviti zdrav izbor i usvojiti zdrave navike, poručila je i objasnila da su prekomjerna tjelesna masa i debljina rizični čimbenici za nastanak pet danas vodećih kroničnih nezaraznih bolesti, a to su kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest tipa 2, kronična opstruktivna plućna bolest, neka sijela tumora te mentalni poremećaji.
Dodala je i kako je nedavna analiza OECD-a pokazala je da se u Hrvatskoj u sljedećih 30 godina prekomjerna tjelesna masa može povezati s padom očekivanog trajanja života od čak 3 i pol godine, što nas smješta u sam vrh zemalja OECD-a.
I ona se dotaknula načina na koji se ovaj problem mora rješavati te je naglasila da je potreban multidisciplinaran pristup.
Nacionalnim programom 'Živjeti zdravo' želimo pozitivno djelovati na zdravlje populacije mijenjajući uvjete u našoj okolini.
Nastojimo u školama ostvariti poticajne uvjete za razvoj zdravih životnih navika, osigurati mogućnosti za svakodnevnu tjelesnu aktivnost i provođenje vremena u parkovima, olakšati odabir zdravih namirnica i potaknuti tvrtke da promiču zdrave životne odabire svojih djelatnika, rekla je.