Uoči netom obilježenog Europskog dana debljine, izneseni su najnoviji podaci međunarodnog istraživanja objavljenog u vodećem časopisu Nature, koje je obuhvatilo više od 112 milijuna odraslih osoba iz 200 zemalja. Među stručnjacima koji su radili na istraživanju bila je i doc. dr. sc. Sanja Musić Milanović, djelatnica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Medicinskog fakulteta u Zagrebu.
Ova je studija pokazala kako je na globalnoj razini, u razdoblju od 1985. do 2017. godine zabilježen prosječni porast indeksa tjelesne mase (ITM) od 2,0 kg/m2 u žena i 2,2 kg/m2 u muškaraca, što znači da svaka osoba ima 5-6 kg tjelesne mase više.
Više od polovice globalnog porasta u debljini u razdoblju od 33 godine može se pripisati porastu ITM-a u ruralnim područjima.
U Hrvatskoj je vjerojatnost za debljinu u ruralnoj sredini u usporedbi s urbanom veća za 44 posto u muškaraca, a u žena za 40 posto.
22,9 posto djece ne doručkuje svakodnevno, a 82 posto djece ne jede povrće svaki dan
Podaci Europske inicijative praćenja debljine u djece za Hrvatsku (CroCOSI) iz 2015. godine pokazuju da čak 22,9 posto djece u dobi od osam godina ne doručkuje svakodnevno, ali i da većina djece ne jede voće i povrće svaki dan – povrće čak 82,8 posto, a voće 66,5 posto djece.
No gotovo trećina djece jede čokoladu ili bombone više od tri puta tjedno.
Većina djece u Hrvatskoj ne jede voće i povrće svaki dan.
Svako treće dijete u školu odlazi autobusom ili ga voze roditelji, a više od trećine djece ne sudjeluje ni u kakvim sportskim ili plesnim aktivnostima, ali ih zato čak 56,1 posto više od 2 sata dnevno provede ispred televizije i ostalih elektroničkih uređaja.
Kod djece u dobi od osam do devet godina primijećen je porast prekomjerne tjelesne mase i debljine s 20,8 na 34,9 posto.
Debljina je jedan od najvećih javnozdravstvenih problema današnjice. Znamo li da su prekomjerna tjelesna masa i debljina jedini čimbenici rizika koji dovode do razvoja pet vodećih kroničnih nezaraznih bolesti današnjice, među kojima su kardiovaskularne bolesti, šećerne bolesti i mentalni poremećaji, možemo zaključiti da su ovi podaci zaista zabrinjavajući, izjavila je doc. dr. sc. Sanja Musić Milanović.
Kako bismo se mogli nositi s tim problemom, ističe liječnica Musić Milanović, moramo početi raditi na stvaranju društvenih uvjeta koji potiču pravilnu prehranu i preporučenu razinu tjelesne aktivnosti.
