Iako nam mogu poslužiti kao izvor inspiracije i motivacije u mnogim situacijama, one na jedan poseban način mogu obilježiti i živote vaših djevojčica.
Ako ste budući roditelj, sigurno razmišljate o imenu za vašu bebu. Želite li da ime koje ste dali svojoj djevojčici ima posebnu priču, mogu vas inspirirati i žene koje su mijenjale Hrvatsku povijest. U nastavku smo izdvojili tek mali dio, njih deset čije ime možete dati i vašim curicama. Učinite li to ime će dijeliti s uistinu posebnim ženama.
1. Slava (Raškaj)
Slava Raškaj jedna je od najboljih hrvatskih slikarica svih vremena. Rođena je gluhonijema, a prve poduke iz crtanja počela je dobivati u bečkom Zavodu za gluhonijeme gdje je odmah primijećen njezin talent.
Kasnije je dobivala poduke od najboljih hrvatskih slikara pod čijom je palicom napravila i prve ozbiljne radove mrtve prirode. Njezini akavareli predstavljaju sam vrhunac hrvatskog akvarelnog slikarstva na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Umrla je s 29 godina, a unatoč kratkom životu ostavila je opus koji se i danas smatra jednim od najvrjednjih dijelova hrvatskog slikarstva.
2. Ivana (Brlić Mažuranić)
Hrvatski Anderson, prva žena članica Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, jedna od najboljih autorica hrvatske dječje književnosti - sve je to Ivana Brlić- Mažuranić.
Ivana, inače članica poznate obitelji Mažuranić i unuka hrvatskog bana Ivana Mažuranića, prvu pjesmu je napisala s 12 godina u svom rodnom Ogulinu. Nakon udaje preselila se u Slavonski Brod gdje su njezina djevojačka sanjarenja zamijenile dužnosti majke, supruge i domaćice.
Srećom, imala je supruga koji je podržavao njezin literalni rad pa bi vrijeme dok su djeca spavala ponekad koristila za pisanje priča. Remek djelo "Čudnovate zgode i nezgode Šegrta Hlapića napisala je kada su njezina djeca već bila stasala. Nakon Hlapića nastale su i "Priče iz davnine".
Njezina djela i danas oduševljavaju najmlađe, a Ivana je između ostalog pokazala i da je i u najužurbanijem načinu života moguće slijediti svoje snove.
3. Marija (Jurić Zagorka)
Marija Jurić Zagorka svojim je književnim i novinarskim radom pomicala garanice i bila ispred svog vremena. Iako rođena u imućnoj obitelji, život je nije mazio. Zbog nesređenih obiteljskih odnosa nije završila ni srednju školu, a vlastita majka nagovorila ju je na udaju za čovjeka kojeg nije ni poznavala. Ispostavilo se da se udala za mađarskog nacionalista koji je zagoravao mađarizaciju Hrvatske i koji je njezin književni talent htio iskoristiti za promicanje svojih ideja. ,
Pobjegla je nakon tri godine braka, a otac joj je pomogao u pokretanju razvoda. 1886. godine Zagorka je počela raditi kao referentica za mađarsko-hrvatsku politiku u časopisu "Obzor". Smjela je pisati što god želi sve dok to čini anonimno. Kasnije je bila i urednica časopisa "Ženski list" i "Hrvatica".
Paralelno je počela pisati i književna djela, a najveći uspkjeh postigla je romanom "Grička vještica".
4. Zlata (Bartl)
Zlata Bartl govorila je četiri strana jezika, voljela je glazbu i cvijeće, a većini ljudi poznata je kao teta Vegeta. Iako podrijetlom iz BiH, u Hrvatskoj je gradila karijeru za koju je dobila brojna priznanja i nagrade.
Nakon završetka gimnazije, željele ja upisati fakultet u Zagrebu što je i učinila te stekla znanje profesorice kemije, fizike, matematike i metalurgije. Iako se nakon fakulteta vratila u rodni kraj, jedan poslovni put u Zagreb opet joj je promijenio život. Zbog oluje je morala ostati u Zagrebu, a dane je kratila čitanjem knjiga i časopisa. U jednom od njih naišla je za oglas za posao u Podravci iz Koprivnice. Sve ostalo je povijest.
Ostvarila joj se želja da radi u laboratoriju, a tamo je u djelo provela i ideju o proizvodnji dodatka jelima od sušenog povrća.
5. Zinka (Kunc)
Zinka Kunc-Milanov bila je hrvatska sopranistica. Završila je pjevanje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a od 1928. do 1935. godine bila je prvakinja Zagrebačke opere. Neko vrijeme boravila je i u Pragu, a 1937. godine dogodio se i prvi od 424 nastupa u njujorškom Metropolitanu gdje je dugi niz godina bila primadonna assoluta.
Glas Zinke Kunc smatra se jednim od najljepših glasova 20. stoljeća, a koliko je svojim djelovanjem zadužila SAD potvrđuje i specijalna medalja koju je dobila kao jedna od 87 istaknutih osoba stranog podrijetla.
6. Dora (Pejačević)
Slavna hrvatska skladateljica bila je kći grofa Teodora Pejačevića, hrvatskog bana, i mađarske barunice Lille Vay de Vaya. Ljubav prema glazbi Dora je počela pokazivati još u djetinjstvu, a kada se s obitelji preselila u Zagreb započela je i privatno školovanje kod nekoliko nastavnika glazbene škole Hrvatskog glazbenog zavoda.
Roditelji su je naposljetku poslali i na usavršavanje u Dresden. Dora Pejačević zapravo je prva hrvatska skladateljica, a iza nje je ostalo 58 opusa s područja orkestralne, vokalno-instrumentalne, komorne i glasovirske glazbe.
Među njezinim najpoznatijim djelima su Glasovirski kvintet u h-molu (op. 40), Gudački kvartet u C-duru (op. 58) te Simfonija u fis-molu (op. 41).
7. Đurđica (Bjedov)
Plivačica Đurđica Bjedov prva je hrvatska osvajačica olimpijske medalje. Na Olimpijskim igrama u Meksiku 1968. godine prvo je osvojila zlatno na 100 metara prsno, a onda i srebro na 200 metara prsno.
Njezin pothvat donio joj je nadimak "Đuka nacionale" i oduševljenje u cijeloj bivšoj državi. Dobila je i zasluženi spektakularni doček na splitskoj rivi.
8. Mia (Čorak Slavenska)
Zvali su je "čistom zvijezdom na začaranom nebu plesa", "remek-djelom ljudske mehanike", "najljepšom balerinom svih vremena". Novine su pisale da su "bogovi asistirali njezinu rođenju" i da svijet ima nasljednicu Ane Pavlove. Iza svih tih pohvala krila se Mia Čorak Slavenska, danas gotovo zaboravljena, a nekada najveća baletna diva koju je naš kraj iznjedrio.
Mia je sklonost prema plesu pokazivala već s pet godina, a s 12 je postala solistica zagrebačkog baleta. Imala je samo 18 godina kada je postala primabalerina i bila je najmlađa ikada s tom titulom na našim prostorima.
9. Nasta (Rojc)
Hrvatska slikarica Nasta Rojc rođena je u Bjelovaru. Iako njezin otac, inače odvjetnik, nije podržavao njezinu ljubav prema slikarstvu zahvaljujući kompromisima dobila je i njegovu podršku i nastavila s obrazovanjem u tom smjeru.
Tijekom života, Nasta se zalagala za afirmaciju hrvatskih umjetnica. Ilustrirana je prvo izdanje Čudnovatih zgoda Šegrta Hlapića, a svojim radom privukla je i pažnju Marije Jurić Zagorke. Smatra se jednom od najvažnijih hrvatskih umjetnica, a među njezin najpoznatijim djelima definitivno su “Autoportret s lovačkom puškom” i “Autoportret s konjem”
10. Ana (Rukavina)
Novinarka Ana Rukavina u jednom trenutku morala je napraviti ono čemu se nitko ne nada i ne očekuje - napisati pismo u kojem objašnjava zašto želi živjeti.
Ana je bolovala od leukemije, a iako je u svega nekoliko dana nakonobjave pisma prikupljena značajna svota za njezino liječenje, preminula je 26. studenog 2006. godine, s navršenih 29 godina. Obitelj je prije smrti zamolila da, ako ona ne uspije, sav prikupljeni novac daju Registru darivatelja matičnih stranica.
Pismo koje je napisala dotaknulo je tisuće ljudi i pokrenulo priču koju danas znamo pod imenom Zaklada Ana Rukavina.
