U našoj povijesti puno je žena koje su svojim radom, trudom, talentom... mijenjale Hrvatsku, činile je boljom, ostavljale trag. One su bile znanstvenice, književnice, novinarke, sportašice, fotografkinje, operne dive, primabalerine. Radile su čuda u svom poslu zbog čega i danas zaslužuju da ih se spominje i hvali kad god se za to stvori prigoda.

Iako nam mogu poslužiti kao izvor inspiracije i motivacije u mnogim situacijama, one na jedan poseban način mogu obilježiti i živote vaših djevojčica.

Ako ste budući roditelj, sigurno razmišljate o imenu za vašu bebu. Želite li da ime koje ste dali svojoj djevojčici ima posebnu priču, mogu vas inspirirati i žene koje su mijenjale Hrvatsku povijest. U nastavku smo izdvojili tek mali dio, njih deset čije ime možete dati i vašim curicama. Učinite li to ime će dijeliti s uistinu posebnim ženama.

1. Slava (Raškaj)

Slava Raškaj jedna je od najboljih hrvatskih slikarica svih vremena. Rođena je gluhonijema, a prve poduke iz crtanja počela je dobivati u bečkom Zavodu za gluhonijeme gdje je odmah primijećen njezin talent.

Kasnije je dobivala poduke od najboljih hrvatskih slikara pod čijom je palicom napravila i prve ozbiljne radove mrtve prirode. Njezini akavareli predstavljaju sam vrhunac hrvatskog akvarelnog slikarstva na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Umrla je s 29 godina, a unatoč kratkom životu ostavila je opus koji se i danas smatra jednim od najvrjednjih dijelova hrvatskog slikarstva.

2. Ivana (Brlić Mažuranić)

Hrvatski Anderson, prva žena članica Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, jedna od najboljih autorica hrvatske dječje književnosti - sve je to Ivana Brlić- Mažuranić.

Ivana, inače članica poznate obitelji Mažuranić i unuka hrvatskog bana Ivana Mažuranića, prvu pjesmu je napisala s 12 godina u svom rodnom Ogulinu. Nakon udaje preselila se u Slavonski Brod gdje su njezina djevojačka sanjarenja zamijenile dužnosti majke, supruge i domaćice.

Srećom, imala je supruga koji je podržavao njezin literalni rad pa bi vrijeme dok su djeca spavala ponekad koristila za pisanje priča. Remek djelo "Čudnovate zgode i nezgode Šegrta Hlapića napisala je kada su njezina djeca već bila stasala. Nakon Hlapića nastale su i "Priče iz davnine".

Njezina djela i danas oduševljavaju najmlađe, a Ivana je između ostalog pokazala i da je i u najužurbanijem načinu života moguće slijediti svoje snove.

3. Marija (Jurić Zagorka)

Marija Jurić Zagorka svojim je književnim i novinarskim radom pomicala garanice i bila ispred svog vremena. Iako rođena u imućnoj obitelji, život je nije mazio. Zbog nesređenih obiteljskih odnosa nije završila ni srednju školu, a vlastita majka nagovorila ju je na udaju za čovjeka kojeg nije ni poznavala. Ispostavilo se da se udala za mađarskog nacionalista koji je zagoravao mađarizaciju Hrvatske i koji je njezin književni talent htio iskoristiti za promicanje svojih ideja. ,

Pobjegla je nakon tri godine braka, a otac joj je pomogao u pokretanju razvoda. 1886. godine Zagorka je počela raditi kao referentica za mađarsko-hrvatsku politiku u časopisu "Obzor". Smjela je pisati što god želi sve dok to čini anonimno. Kasnije je bila i urednica časopisa "Ženski list" i "Hrvatica".

Paralelno je počela pisati i književna djela, a najveći uspkjeh postigla je romanom "Grička vještica".

4. Zlata (Bartl)

Zlata Bartl govorila je četiri strana jezika, voljela je glazbu i cvijeće, a većini ljudi poznata je kao teta Vegeta. Iako podrijetlom iz BiH, u Hrvatskoj je gradila karijeru za koju je dobila brojna priznanja i nagrade.

Nakon završetka gimnazije, željele ja upisati fakultet u Zagrebu što je i učinila te stekla znanje profesorice kemije, fizike, matematike i metalurgije. Iako se nakon fakulteta vratila u rodni kraj, jedan poslovni put u Zagreb opet joj je promijenio život. Zbog oluje je morala ostati u Zagrebu, a dane je kratila čitanjem knjiga i časopisa. U jednom od njih naišla je za oglas za posao u Podravci iz Koprivnice. Sve ostalo je povijest.

Ostvarila joj se želja da radi u laboratoriju, a tamo je u djelo provela i ideju o proizvodnji dodatka jelima od sušenog povrća.

5. Zinka (Kunc)

Zinka Kunc-Milanov bila je hrvatska sopranistica. Završila je pjevanje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a od 1928. do 1935. godine bila je prvakinja Zagrebačke opere. Neko vrijeme boravila je i u Pragu, a 1937. godine dogodio se i prvi od 424 nastupa u njujorškom Metropolitanu gdje je dugi niz godina bila primadonna assoluta.

Glas Zinke Kunc smatra se jednim od najljepših glasova 20. stoljeća, a koliko je svojim djelovanjem zadužila SAD potvrđuje i specijalna medalja koju je dobila kao jedna od 87 istaknutih osoba stranog podrijetla.

6. Dora (Pejačević)

Slavna hrvatska skladateljica bila je kći grofa Teodora Pejačevića, hrvatskog bana, i mađarske barunice Lille Vay de Vaya. Ljubav prema glazbi Dora je počela pokazivati još u djetinjstvu, a kada se s obitelji preselila u Zagreb započela je i privatno školovanje kod nekoliko nastavnika glazbene škole Hrvatskog glazbenog zavoda.

Roditelji su je naposljetku poslali i na usavršavanje u Dresden. Dora Pejačević zapravo je prva hrvatska skladateljica, a iza nje je ostalo 58 opusa s područja orkestralne, vokalno-instrumentalne, komorne i glasovirske glazbe.

Među njezinim najpoznatijim djelima su Glasovirski kvintet u h-molu (op. 40), Gudački kvartet u C-duru (op. 58) te Simfonija u fis-molu (op. 41). 
 

7. Đurđica (Bjedov)

Plivačica Đurđica Bjedov prva je hrvatska osvajačica olimpijske medalje. Na Olimpijskim igrama u Meksiku 1968. godine prvo je osvojila zlatno na 100 metara prsno, a onda i srebro na 200 metara prsno.

Njezin pothvat donio joj je nadimak "Đuka nacionale" i oduševljenje u cijeloj bivšoj državi. Dobila je i zasluženi spektakularni doček na splitskoj rivi.

8. Mia (Čorak Slavenska)

Zvali su je "čistom zvijezdom na začaranom nebu plesa", "remek-djelom ljudske mehanike", "najljepšom balerinom svih vremena". Novine su pisale da su "bogovi asistirali njezinu rođenju" i da svijet ima nasljednicu Ane Pavlove. Iza svih tih pohvala krila se Mia Čorak Slavenska, danas gotovo zaboravljena, a nekada najveća baletna diva koju je naš kraj iznjedrio.

Mia je sklonost prema plesu pokazivala već s pet godina, a s 12 je postala solistica zagrebačkog baleta. Imala je samo 18 godina kada je postala primabalerina i bila je najmlađa ikada s tom titulom na našim prostorima.

9. Nasta (Rojc)

Hrvatska slikarica Nasta Rojc rođena je u Bjelovaru. Iako njezin otac, inače odvjetnik, nije podržavao njezinu ljubav prema slikarstvu zahvaljujući kompromisima dobila je i njegovu podršku i nastavila s obrazovanjem u tom smjeru. 

Tijekom života, Nasta se zalagala za afirmaciju hrvatskih umjetnica. Ilustrirana je prvo izdanje Čudnovatih zgoda Šegrta Hlapića, a svojim radom privukla je i pažnju Marije Jurić Zagorke. Smatra se jednom od najvažnijih hrvatskih umjetnica, a među njezin najpoznatijim djelima definitivno su “Autoportret s lovačkom puškom” i “Autoportret s konjem”

10. Ana (Rukavina)

Novinarka Ana Rukavina u jednom trenutku morala je napraviti ono čemu se nitko ne nada i ne očekuje - napisati pismo u kojem objašnjava zašto želi živjeti.

Ana je bolovala od leukemije, a iako je u svega nekoliko dana nakonobjave pisma prikupljena značajna svota za njezino liječenje, preminula je 26. studenog 2006. godine, s navršenih 29 godina. Obitelj je prije smrti zamolila da, ako ona ne uspije, sav prikupljeni novac daju Registru darivatelja matičnih stranica.

Bebe Tri i četiri slova: 40 najpopularnijih kratkih imena u Hrvatskoj za djevojčice i dječake

Na popisu za 2021. pojavila su se neka imena kojih nije bilo na popisu za 2020. godinu Osam novih imena na popisu najčešćih u Hrvatskoj

Pismo koje je napisala dotaknulo je tisuće ljudi i pokrenulo priču koju danas znamo pod imenom Zaklada Ana Rukavina.

Još lakše do inspiracije uz omiljene teme. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju