Kako bismo vam olakšali odabir, donosimo dvanaest jedinstvenih naslova objavljenih 2020. godine koji će činiti sjajan poklon ispod božićnog drvca.
1. Clare Pooley: Bilježnica neizgovorenih stvari (Znanje)
Zamislite da u nasumičnoj bilježnici pronađete rečenicu: Svi lažu o svome životu. Što bi se dogodilo da za promjenu počneš govoriti istinu?
Upravo je njome Julian Jessop, ekscentrični sedamdeset devetogodišnji slikar, započeo priču o svojemu životu te ju zapisao u svjetlozelenu bilježnicu koju je zatim ostavio u kafiću u koji zalazi svaki dan. Nakon petnaest godina žalovanja zbog gubitka supruge, on započinje ovaj projekt s ciljem dijeljenja iskrenih priča sa stvarnim osobama koje susrećemo svaki dan.
Monica, vlasnica kafića pronalazi ostavljenu bilježnicu, te ponesena Julianovim riječima, ne samo da dopiše priču o sebi nego odluči pomoći Julianu kako se ne bio osjećao toliko usamljenim. I dok se bilježnica seli iz ruke u ruku, svaka osoba, potaknuta iskrenošću drugih, u nju dopisuje svoje vlastite tajne... Ono što će se dogoditi, sve će preokrenuti naglavačke.
Prijevod: Lidija Lebinec
2. Lize Spit: Rastapanje (Hena.com)
Još jedan roman koji zadire u djetinjstvo i pokazuje kako ono duboko može utjecati na odraslu dob dolazi iz pera belgijske autorice.
Naime, junakinja Eva s blokom leda u prtljažniku dolazi u Bovenmeer, svoje rodno mjesto za koje je vežu teške uspomene na nepodnošljivu i tešku obiteljsku atmosferu, ali i na druženje s najboljim prijateljima Pimom i Laurensom, No kako radnja odmiče postaje jasno da se Eva vratila u selo da bi se osvetila za ono što je proživjela kao djevojčica. Naime, 2002. njezino je djetinjstvo bilo naprasno prekinuto, a 13 godina kasnije dolazi izravnati račune.
Na trenutke pomalo jeziv, ovaj roman vješto kombinira sadašnjost i prošlost, tugu, bol i napetost, baš kao što i priliči nagrađivanom trileru.
3. Olga Tokarzcuk: Bjeguni (Fraktura)
Dobitnica Nobelove nagrade stvara prava remek-djela, a punih trinaest godina od pisanja originala, Bjeguni su dostupni i na hrvatskom jeziku. To je svojevrsna zbirka crtica, eseja. aforizama, pripovijetki, a ono što im je zajedničko je to što govore o putovanju.
Sve počinje kada Anuška, žena koja njeguje nasmrt bolesnog sina, bježi od vlastitog života među moskovske beskućnike i upoznaje ženu koja će joj otkriti mističnu sektu Bjeguna, lutalica koje sve vlasti proganjaju.
Dok svojim prčama putuje svijetom (od kojih je jedna smještena i na našu Korčulu), autorica zapravo progovara ne toliko o samim destinacijama koliko o traženju same sebe na tim putovanjima. Kako su nam trenutno putovanja praktički onemogućena, ovo je sjajan naslov za bijeg, ali i uranjanje u sebe.
Prijevod: Mladen Martić
4. Alina Bronsky: Pletenica moje bake (Naklada Ljevak)
Tko je čitao roman Posljednja ljubav babe Dunje, zna koliko je sjajna autorica Alina Bronsky. U svom novom romanu predstavlja nam još jednu junakinju veću od života, Margaritu Ivanovnu.
S njom i djedom Čingizom živi unuk Maks u domu za izbjeglice u malom njemačkom gradu, kamo su došli iz Rusije u potrazi za boljim životom. No zastrašujuće nametljiva, tvrdoglava, egocentrična i netaktična Maksova baka uopće nije zadovoljna time kako su stvari organizirane u Njemačkoj.
U očima svoje bake Maks je nesposoban za normalan život i u fizičkom i u mentalnom smislu – baka time opravdava pretjeranu brigu o njemu koja mu više šteti nego koristi... A sve nam to priča sam Maks uz dozu humora koji nećemo zaboraviti.
Prijevod: Bojana Bajić
5. Sonja Zubović: Belini brodovi (Naklada Ljevak)
Mnoge od nas život ove godine nije mazio. Nije mazio ni djevojku Izabelu, od milja zvanu Bela, koja nikad nije upoznala svoga oca. Od najranijeg djetinjstva s prozora svog stana u Rijeci gledala je prema pučini čekajući da imaginarni tata doplovi.
Mama joj je bila sve na svijetu, a kada umre od karcinoma pluća, Bela ostaje potpuno sama. Poštujući majčinu posljednju želju, ona seli u Zagreb, kod svoje tete, gdje upisuje srednju školu i započinje novi život…
Na sve što joj se dogodilo osvrće se kao odrasla žena. Unatoč svim teškoćama koje su je snašle i teškoj borbi, roman odiše nevjerojatnim optimizmom, utjehom i nadom, šaljući snažnu poruku o tome da na kraju uvijek sve biva dobro. Jer ako nije dobro, nije kraj.
6. Jo Nesbo: Kraljevstvo (Fokus)
Ljubitelji skandinavskih krimića napokon su došli na svoje s novim Nesboovim romanom. Ovaj put donosi nam priču o dva brata.
Za razliku od svog mlađeg brata Carla koji je jedva čekao da se makne i pobjegne od problematične prošlosti, Roy nikada nije napustio mirni planinski kraj u kojem su odrasli. Baš kao i svi drugi u gradu, Roy je vjerovao da je Carl otišao zauvijek.
Međutim, kad se Carl konačno vrati na njihovo planinsko imanje da bi se pomirio s prošlošću i prepun velikih poslovnih planova koji zvuče predobro da bi bili istiniti, obojica završe uvučena u obračun s vlastitim demonima. Braća su preživjela i gore stvari. Roy je uvijek štitio svog mlađeg brata. No, u ovoj situaciji, tajne su preteške, Royev svijet počinje se raspadati i povratka na staro više nema – bit će prisiljen birati između krvne veze i budućnosti za koju se nikada i nije usudio vjerovati da je moguća.
Prijevod: Jelena Loma
7. John Strelecky: Povratak u kafić na kraju svijeta (Egmont)
Sjećate li se Malog kafića na kraju svijeta? U njemu je preko noći promijenio Johnov život. Sad je stigao nastavak koji nas vraća na to čarobno mjesto, deset godina kasnije. Na jelovniku je pronašao nova pitanja, a slijedile su i nove pustolovine. Vrijeme provedeno u kafiću drugi mu je put odvelo život u posve neočekivanom smjeru.
Smješten na prekrasnim Havajima, nastavak bestselera Kafić na kraju svijeta vraća čitatelje na mjesto na čijem jelovniku neće naći samo odličnu hranu, nego i pitanja koja tjeraju na razmišljanje i doživljaje koji će im promijeniti život.
Prijevod: Marija Perišić
8. Elena Ferrante: Lažljivi život odraslih (Profil)
Knjiga koja se ove godine iščekivala nestrpljivije nego bilo koja druga uvodi nas u svijet Elene Ferrante i njezinih junaka, sve to u okrilju Napulja.
Junakinja Giovanna, prema riječima svog oca, svaki dan sve više liči na svoju tetku Vittoriju. Pretvara li se u tetku Vittoriju, ženu koju jedva i da poznaje, a koju njeni otac i majka očito preziru?
Mora da negdje postoji ogledalo u kojem ona sebe može vidjeti kakva zaista jeste. Giovanna je u potrazi za svojim odrazom u dva srodna grada koji zaziru jedan od drugog i međusobno se mrze: Napulja na brežuljcima, koji prisvaja masku profinjenosti, i Napulja u nizini, koji je mjesto ekscesa i vulgarnosti. Kreće se od jednog do drugog u potrazi za istinom, ali čini se da joj nijedan od ta dva grada ne nudi ni odgovore ni mogućnost bijega...
Prijevod: Ana Badurina
9. André Aciman: Nađi me (Sonatina)
Nastavak svjetskog bestselera Zovi me svojim imenom, vraća se svojim likovima Eliju i Oliveru godinama nakon njihova prvog susreta. Oslikavajući Rim, Pariz i New York iz jedne posve neuobičajene perspektive, vrstan stilist Aciman vodi čitatelja na uzbudljivo i neizvjesno literarno-glazbeno putovanje kroz četiri naizgled nepovezane priče, čiji ritam sugeriraju njihovi glazbeni nazivi: Tempo, Cadenza, Capriccio i Da capo.
Progovara o strasti, različitim oblicima ljubavi i nameće jedno važno pitanje: Može li prava ljubav uopće umrijeti?
Prijevod: Marko Maras
10. Geir Gulliksen: Priča o jednom braku (Fraktura)
Žena i muškarac bili su zaljubljeni, voljeli jedno drugo, zasnovali obitelj, godinama bili sretni i željeli se, a sada su ipak razdvojeni i žive kao stranci. Zašto? Kako se dogodio taj lom? U kojemu je trenutku ljubav postala neljubav, a sreća nesreća?
Tko je god u višegodišnjoj vezi ili braku, zna koliko izazova to nosi sa sobom, iako se na početku sve čini kao najčarobnija bajka. Svjestan je toga i norveški književnik Geir Gulliksen koji je to prenio u roman Priča o jednom braku. Zato propitkuje one suptilne, ali odlučujuće događaje u kojima se zapravo nazire kraj jedne ljubavi, jednog braka, zajedničkog života, sreće... No može li se to izbjeći?
Prijevod: Anja Majnarić
11. J. R. R. Tolkien: Silimarilion (Lumen)
Iako Tolkiena najčešće prepoznajemo po Gospodaru prstenova, njegova zbirka priča Silmarillion jednako je vrijedna i zanimljiva. Objavljena je nakon autorove smrti, uz pomoć njegova sina Christophera R. Tolkiena i pisca fantastike Guya Gavriela Kaya.
Knjiga se sastoji od pet priča, a sam naslov odgovara središnjoj priči.
U knjizi su opisani događaji od stvaranja Arde do Gospodara prstenova. Sama priča iz naslova je, pak, priča o tri dragulja, Silmarila, koje je načinio Feänor, najdarovitiji od svih vilenjaka. Nakon što je prvi mračni gospodar Morgoth uništio Dva drveta Valinora u kojima je bila Svjetlost Valinora, ona nastavlja živjeti samo u draguljima. Morgoth se ubrzo dočepao tih dragulja i time počinje herojska bitka za njihov povratak.
12. Ivana Bodrožić: Sinovi, kćeri (Hermes)
Novi roman Ivane Bodrožić donosi nam priču o zaključanosti, onoj društvenoj, obiteljskoj i intimnoj kroz tri perspektive. Kći koja nakon nesreće ostaje nepokretna, bez mogućnosti govora, prikovana za bolnički krevet, može samo pomicati zjenice. Sin, zarobljen u tijelu koje ne osjeća svojim, u dodijeljenoj ulozi koja mu je od prve svijesti o sebi strana, prisiljen je izdržati nerazumijevanje i najgora iživljavanja okoline kako bi mogao biti ono što jest.
Majka nosi teret generacija, izobličena nasilnim patrijarhatom, odrasta uz zabrane i opomene, s lekcijom kako nikada nije dovoljno dobra u svijetu u kojem nema prostora za njezine želje i htijenja.
Sve to čini ovaj roman istinski potrebnim svakom čitatelju. On će nam otvoriti neke nove poglede na svijet i ukazati nam na to koliko smo zapravo jači nego što mislimo, bez obzira na to kako smo odrastali.
