Slušanje je jedna od govornih djelatnosti s kojom se dijete prvo susreće. Zvukovi i riječi koje čuje već po rođenju s vremenom tvore djetetov svijet i u njega usađuju imanentnu gramatiku. No slušanje priča ima posebnu ulogu u dječjem životu. Priče su nezamjenjiv dio svakog odrastanja te imaju mnogostruku ulogu u formiranju osobnosti i razvoju svih aspekata djeteta.
Zato knjižarski lanac Hoću knjigu tijekom ovog posebnog razdoblja posvećuje posebnu pažnju čitanju i pričanju priča našim najmlađima. 15. prosinca u zagrebačkom Megastoreu Hoću knjigu u Bogovićevoj 7 održat će se besplatna „Pričaonica kraj saonica“ pod vodstvom profesorice hrvatskog jezika Tatjane Barat. Namijenjena je djeci od 6 do 11 godina, a svojeg mališana možete prijaviti putem ove poveznice kako biste mu osigurali besplatno mjesto.
Uz pomoć voditeljice djeca će uroniti u čarobnu snježnu zemlju u kojoj se smjestio jedan sasvim poseban snjegović.
Nije mu bilo ni na kraj pameti da postoji nešto što se zove proljeće i da bi njegovom osmijehu mogao doći kraj. No snjegoviću je pala na pamet jedna odlična ideja. O čemu je točno riječ, vaša djeca mogu saznati na spomenutoj radionici, a osim što će slušati priče, govorit će i o važnosti izražavanja osjećaja te napraviti i pravog malog snjegovića kojeg sunčeve zrake neće otopiti i koji će zauzeti važno mjesto u dramatizaciji priče.
Zašto je važno djeci čitati i pričati priče, pojašnjava voditeljica radionice.
Čitanje ili pričanje priča iznimno je važno za stvaranje obostrane komunikacije između roditelja i djeteta. U trenutku kada dijete sluša bilo čitanje ili pričanje priče, što su dva različita pojma, osjeća povezanost s osobom koja mu čita. Odjeća se zaštićeno i posvećeno je isključivo svijetu likova i priče, govori Tatjana Barat koja navodi pet vrlo važnih prednosti čitanja i pričanja priča.
1. Razvoj komunikacije
Kao što je spomenuto u uvodu, slušanje je prva jezična aktivnost s kojom se djeca susreću, mnogo prije nego što su naučili govoriti. Upravo putem slušanja priča dijete obogaćuje svoj rječnik i stvara vezu između glasova i značenja riječi. Kada sluša roditeljev glas, dijete uči kako se pojedina riječ treba izreći i što ona označava.
Osim toga, redovitim slušanjem priča djetetu sve više u podsvijest ulazi određeni rječnik. Primjerice, ako mu se često čitaju priče vezane uz godišnja doba, dijete će s vremenom vrlo lako prepoznati koje su radnje vezane uz koje doba. Tako će biti potaknuto i samo govoriti o njima i kada knjiga ne bude na vidiku.
2. Razumijevanje osjećaja
Edukativne slikovnice i priče vrlo često govore i o osjećajima koji su sastavni dio dječjeg života. Redovito su njima iskazani osnovni ljudski osjećaji poput sreće ili tuge, a putem likova djetetu je lakše razumjeti ih. Kada se usredotoči na određenog lika koji proživljava razdoblja tuge, dijete se neće osjećati kao da je ono samo izloženo, nego će o osjećajima slušati putem dogodovština likova.
Lakše mu je nakon čitanja razgovarati o tome što je, primjerice, lik doživio u vrtiću, nego ono samo. No to će mu pomoći da se s vremenom i samo otvori i lakše razumije i izražava svoje osjećaje.
3. Razvijanje usredotočenosti na neku radnju
Svako čitanje ili pričanje priče traje određeni vremenski period (no nije preporučljivo više od 10 do 15 munuta u komadu), što od djeteta zahtijeva učenje usredotočenosti na određenu radnju. Tijekom slušanja priče dijete će naučiti kako biti prisutno i kako zaista čuti priču, bez da se pritom igra igračkama, gnjavi kućnog ljubimca ili nešto treće.
Slušanje priča od najranijeg djetinjstva utječe na cjelokupni razvoj djeteta.
Dakako, proces učenja će potrajati, no upravo će mu to u kasnijem djetinjstvu pomoći u razvijanju usredotočenosti na bilo koju radnju, kako u školi, tako i izvan nje.
4. Poticanje kritičkog mišljenja
Dijete od najranije dobi treba učiti kritičkom mišljenju. Priče su odličan način na koji se to može postići putem razgovora o pročitanom tekstu. Nakon svakog čitanja ili pričanja priče potrebno je s djetetom razgovarati o njezinom sadržaju i o postupcima likova. Pritom je važno postavljati mu pitanja otvorenog tipa, odnosno ona koja na sebe traže odgovor koji nadilazi jednostavnu potvrdu ili negaciju.
5. Poticanje mašte
U konačnici, slušanje priča snažno potiče razvijanje dječje mašte. Likovi u pričama i bajkama u sebi imaju dozu fantastičnosti, što će dijete potaknuti da i samo istražuje granice mogućeg. Osim toga, nakon slušanja priče djetetu možete ponuditi i druge aktivnosti koje će od njega nužno zahtijevati korištenje mašte i moždanih stanica.
Primjerice, možete mu zadati da nacrta određeni lik iz priče, da razmisli o tome kako bi promijenilo kraj priče ili dodalo novi lik u nju ili pak ga možete potaknuti i da za ostatak obitelji pripremi pravu malu dramatizaciju priče, odnosno igrokaz na temelju priče.
Sve će se ovo poticati i na spomenutoj radionici koja se, ponavljamo, održava 15. 12. u 11 sati u Megastore Hoću knjigu u Bogovićevoj 7 u Zagrebu.
