Svečanom inauguracijom prva hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović učinit će i posljednji potreban korak da postane punopravna članica „kluba“ najmoćnijih i najutjecajnijih žena svijeta, odnosno predsjednica zemalja. Neke od šefica država, s kojima će naša predsjednica iduće četiri godine surađivati, a s nekima se i sastajati, predstavljamo u nastavku teksta

1. Predsjednica Liberije Ellen Johnson Sirleaf  prva je žena izabrana za šefa države u povijesti afričkog kontinenta i druga je crna predsjednica u svijetu. Rođena je 29. listopada 1938. godine, a školovala se na Harvardu.

U vladi predsjednika Williama Tolberta bila je ministrica financija. Iako se 1980-ih suprotstavlja režimu Samuela Doea i surađuje s budućim predsjednikom Liberije Charlesom Taylorom, s njim je kasnije raskinula suradnju. Naime,1997. godine oboje su bili kandidati za predsjednika, no na izborima tada nije upsjela pobijediti Taylora. Sirleaf je 2011. godine uz Leymah Gbowee i Tawakel Karman, liberijsku i jemensku aktivisticu dobila Nobelovu nagradu za mir.

Predsjednica Litve Dalia Grybauskaite zbog svoje iskrene i otvorene retorike te crnog pojasa u karateu naziva se litvanskom željeznom lady i čeličnom magnolijom. Trenutno obnaša drugi mandat na mjestu predsjednice Litve

Nagradu su dobile za 'svoju nenasilnu borbu za sigurnost žena i njihovo pravo na puno učešće u izgradnji mira'. Inače Sirleaf krasi nadimak 'Čelična žena', a zanimljivo je i kako je 2014. godine bila 70. na Forbesovoj listi najmoćnijih žena na svijetu. Ellen Johnson-Sirleaf je razvedena, a ima četvoro djece i šest unučadi.

2. Predsjednica Argentine Cristina Fernandez de Kirchner udovica je bivšeg argentinskog predsjednika Néstora Kirchnera. Ona je druga žena koja predsjeda Argentinom, ali prva koja služi drugi predsjednički mandat, i 52. po redu prvi čovjek te zemlje.

Rođena je 19. veljače 1953. u predgrađu Buenos Airesa. Studirala je pravo na Nacionalnom sveučilištu La Plata, a političku karijeru počela je u kasnim 1980-ima kada je izabrana za zastupnicu u parlamentu. Za vrijeme studija upoznala je supruga, vjenčali su se 1975. te dobili dvoje djece, 38-godišnjeg sina Máxima i 25-godišnju kćer Florenciju. Kritičari Kirchnerine administracije terete je za korupciju, falsificiranje javne statistike, maltretiranje argentinskih nezavisnih medija i korištenje porezne uprave kao alata za cenzuru.

3. Predsjednica Brazila Dilma Rousseff prva je žena na čelu te države te 36. predsjednik Brazila, a izabrana je prije četiri godine. Rođena je 14. prosinca 1947., tijekom mladosti postala je pobornica socijalizma, a 1964. pridružila se gerilskim skupinama koje su se borile protiv vojne diktature. Zbog svojih političkih uvjerenja dvije je godine provela u zatvoru gdje su je navodno mučili.

Godine 1968. udala se za novinara Claudia Galena de Magalhães Linharesa, koji je tada 20-godišnju Dilmu uveo u podzemni pokret otpora protiv diktature. U ranim 1970-im razvela se od Galena i počela vezu s Carlosom Franklinom Paixãom de Araujom s kojim je provela 30 godina i dobila kćer Paulu. Razišli su se kada je Rousseff doznala da ju je Araújo varao da te ima sina s drugom. Dilma je strastvena ljubiteljica povijesti, opere i knjiga.



4. Predsjednica Litve Dalia Grybauskaite zbog svoje iskrene i otvorene retorike te crnog pojasa u karateu naziva se litvanskom željeznom lady i čeličnom magnolijom. Prva je predsjednica Litve izabrana 2009., a lani je osvojila i drugi mandat. Bila je zamjenica ministra vanjskih poslova i ministrica financija te europski povjerenik za financijsko programiranje i proračun od 2004. do 2009. godine.

Rođena je 1. ožujka 1956. godine u radničkoj obitelji u Vilniusu. S 11 godina počela se baviti sportom i postala strastvena košarkašica. Tečno govori engleski, ruski, francuski i poljski jezik. Politički uzori su joj Margaret Thatcher i Mahatma Gandhi.

5. Predsjednica Čilea Michelle Bachelet postala je prva predsjednica Čilea 2006., a za tu funkciju ponovno je izabrana lani. Rođena je 29. rujna 1951. u predgrađu Santiaga srednje građanske klase. Veliki dio djetinjstva provela je putujući Čileom i često se s roditeljima selila iz jedne vojne baze u drugu jer je njen otac bio general, dok je majka bila arheologinja. U srednjoj školi pjevala je, svirala, glumila i bavila se sportom, bila je članica školskog zbora i odbojkaške ekipe te dio kazališne skupine i tamburaškog sastava "Las clap clap".

Završila je studij medicine jer, kako je rekla, medicina na konkretan način pomaže ljudima nositi se s boli te je u tome vidjela način na koji i ona može pridonijeti poboljšanju zdravlja u Čileu. Stoga joj je jedan od prioriteta u njenom predsjedničkom mandatu svakom stanovniku Čilea osigurati medicinsku skrb. Rastavljena je i ima troje djece.

Predsjednica Liberije Ellen Johnson Sirleaf prva je žena izabrana za šefa države u povijesti afričkog kontinenta i druga je crna predsjednica u svijetu. Rođena je 1938. godine, a školovala se na Harvardu

6. Predsjednica Malte Marie-Louise Coleiro Preca najmlađa je osoba koja obnaša dužnost predsjednika Malte te je druga žena na toj poziciji. Rođena je 7. prosinca 1958. u gradu Qormi te je završila studij prava i humanističkih znanosti. Kao dugogodišnja članica Laburističke stranke bila je na nekoliko stranačkih pozicija među kojima je i ona glavnog tajnika. Prva je žena koja je obnašala tu dužnost u toj političkoj stranci. Prije nego je lani postala predsjednica bila je ministrica obitelji i socijalne solidarnosti.

Nakon što je postala šefica države najavila je formiranje Predsjedničke zaklade za dobrobit društva. Zaklada je neprofitna, a stručnjaci koji je vode savjetuju Marie-Louise o inicijativama za pomoć poboljšanja socijalne uključenosti i kvalitete života stanovnika Malte. Njen suprug je Edgar Preca kojeg malteški mediji opisuju kao sramežljivog prvog gospodina Malte te imaju jedno dijete.


7. Predsjednica Južne Koreje Park Geun-hye
prva je žena koja je izabrana za predsjednika u Južnoj Koreji te služi 18. predsjednički mandat. Ona je također prva žena na čelu države u modernoj povijesti sjeveroistoka Azije. Magazin 'Forbes' dvije godine za redom, lani i preklani, proglasio ju je 11. najmoćnijom ženom svijeta te najmoćnijom ženom u istočnoj Aziji. Rođena je 2. veljače 1952. kao prvo dijete trećeg predsjednika Južne Koreje, Parka Chung-heea.

Prije nego je postala predsjednica države bila je predsjednica konzervativne Velike nacionalne stranke te članica korejske Narodne skupštine. Park je često kritizirana jer je kći diktatora Park Chung-heea zbog čega je 60 posto stanovnika Južne Koreje u jednoj anketi reklo da joj ne vjeruju. Kad su joj bile 22 godine njenu majku u kazalištu je ubio simpatizer Sjeverne Koreje.

Park je tada preuzela dužnost prve dame koju je obnašala do 1979. kada je i na njenog oca počinjen atentat.
 

Još lakše do inspiracije uz omiljene teme. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju