1. Predsjednica Liberije Ellen Johnson Sirleaf prva je žena izabrana za šefa države u povijesti afričkog kontinenta i druga je crna predsjednica u svijetu. Rođena je 29. listopada 1938. godine, a školovala se na Harvardu.
U vladi predsjednika Williama Tolberta bila je ministrica financija. Iako se 1980-ih suprotstavlja režimu Samuela Doea i surađuje s budućim predsjednikom Liberije Charlesom Taylorom, s njim je kasnije raskinula suradnju. Naime,1997. godine oboje su bili kandidati za predsjednika, no na izborima tada nije upsjela pobijediti Taylora. Sirleaf je 2011. godine uz Leymah Gbowee i Tawakel Karman, liberijsku i jemensku aktivisticu dobila Nobelovu nagradu za mir.
Nagradu su dobile za 'svoju nenasilnu borbu za sigurnost žena i njihovo pravo na puno učešće u izgradnji mira'. Inače Sirleaf krasi nadimak 'Čelična žena', a zanimljivo je i kako je 2014. godine bila 70. na Forbesovoj listi najmoćnijih žena na svijetu. Ellen Johnson-Sirleaf je razvedena, a ima četvoro djece i šest unučadi.
Predsjednica Litve Dalia Grybauskaite zbog svoje iskrene i otvorene retorike te crnog pojasa u karateu naziva se litvanskom željeznom lady i čeličnom magnolijom. Trenutno obnaša drugi mandat na mjestu predsjednice Litve
2. Predsjednica Argentine Cristina Fernandez de Kirchner udovica je bivšeg argentinskog predsjednika Néstora Kirchnera. Ona je druga žena koja predsjeda Argentinom, ali prva koja služi drugi predsjednički mandat, i 52. po redu prvi čovjek te zemlje.
Rođena je 19. veljače 1953. u predgrađu Buenos Airesa. Studirala je pravo na Nacionalnom sveučilištu La Plata, a političku karijeru počela je u kasnim 1980-ima kada je izabrana za zastupnicu u parlamentu. Za vrijeme studija upoznala je supruga, vjenčali su se 1975. te dobili dvoje djece, 38-godišnjeg sina Máxima i 25-godišnju kćer Florenciju. Kritičari Kirchnerine administracije terete je za korupciju, falsificiranje javne statistike, maltretiranje argentinskih nezavisnih medija i korištenje porezne uprave kao alata za cenzuru.
3. Predsjednica Brazila Dilma Rousseff prva je žena na čelu te države te 36. predsjednik Brazila, a izabrana je prije četiri godine. Rođena je 14. prosinca 1947., tijekom mladosti postala je pobornica socijalizma, a 1964. pridružila se gerilskim skupinama koje su se borile protiv vojne diktature. Zbog svojih političkih uvjerenja dvije je godine provela u zatvoru gdje su je navodno mučili.
Godine 1968. udala se za novinara Claudia Galena de Magalhães Linharesa, koji je tada 20-godišnju Dilmu uveo u podzemni pokret otpora protiv diktature. U ranim 1970-im razvela se od Galena i počela vezu s Carlosom Franklinom Paixãom de Araujom s kojim je provela 30 godina i dobila kćer Paulu. Razišli su se kada je Rousseff doznala da ju je Araújo varao da te ima sina s drugom. Dilma je strastvena ljubiteljica povijesti, opere i knjiga.
4. Predsjednica Litve Dalia Grybauskaite zbog svoje iskrene i otvorene retorike te crnog pojasa u karateu naziva se litvanskom željeznom lady i čeličnom magnolijom. Prva je predsjednica Litve izabrana 2009., a lani je osvojila i drugi mandat. Bila je zamjenica ministra vanjskih poslova i ministrica financija te europski povjerenik za financijsko programiranje i proračun od 2004. do 2009. godine.
Rođena je 1. ožujka 1956. godine u radničkoj obitelji u Vilniusu. S 11 godina počela se baviti sportom i postala strastvena košarkašica. Tečno govori engleski, ruski, francuski i poljski jezik. Politički uzori su joj Margaret Thatcher i Mahatma Gandhi.
5. Predsjednica Čilea Michelle Bachelet postala je prva predsjednica Čilea 2006., a za tu funkciju ponovno je izabrana lani. Rođena je 29. rujna 1951. u predgrađu Santiaga srednje građanske klase. Veliki dio djetinjstva provela je putujući Čileom i često se s roditeljima selila iz jedne vojne baze u drugu jer je njen otac bio general, dok je majka bila arheologinja. U srednjoj školi pjevala je, svirala, glumila i bavila se sportom, bila je članica školskog zbora i odbojkaške ekipe te dio kazališne skupine i tamburaškog sastava "Las clap clap".
Završila je studij medicine jer, kako je rekla, medicina na konkretan način pomaže ljudima nositi se s boli te je u tome vidjela način na koji i ona može pridonijeti poboljšanju zdravlja u Čileu. Stoga joj je jedan od prioriteta u njenom predsjedničkom mandatu svakom stanovniku Čilea osigurati medicinsku skrb. Rastavljena je i ima troje djece.
Predsjednica Liberije Ellen Johnson Sirleaf prva je žena izabrana za šefa države u povijesti afričkog kontinenta i druga je crna predsjednica u svijetu. Rođena je 1938. godine, a školovala se na Harvardu
6. Predsjednica Malte Marie-Louise Coleiro Preca najmlađa je osoba koja obnaša dužnost predsjednika Malte te je druga žena na toj poziciji. Rođena je 7. prosinca 1958. u gradu Qormi te je završila studij prava i humanističkih znanosti. Kao dugogodišnja članica Laburističke stranke bila je na nekoliko stranačkih pozicija među kojima je i ona glavnog tajnika. Prva je žena koja je obnašala tu dužnost u toj političkoj stranci. Prije nego je lani postala predsjednica bila je ministrica obitelji i socijalne solidarnosti.
Nakon što je postala šefica države najavila je formiranje Predsjedničke zaklade za dobrobit društva. Zaklada je neprofitna, a stručnjaci koji je vode savjetuju Marie-Louise o inicijativama za pomoć poboljšanja socijalne uključenosti i kvalitete života stanovnika Malte. Njen suprug je Edgar Preca kojeg malteški mediji opisuju kao sramežljivog prvog gospodina Malte te imaju jedno dijete.
7. Predsjednica Južne Koreje Park Geun-hye prva je žena koja je izabrana za predsjednika u Južnoj Koreji te služi 18. predsjednički mandat. Ona je također prva žena na čelu države u modernoj povijesti sjeveroistoka Azije. Magazin 'Forbes' dvije godine za redom, lani i preklani, proglasio ju je 11. najmoćnijom ženom svijeta te najmoćnijom ženom u istočnoj Aziji. Rođena je 2. veljače 1952. kao prvo dijete trećeg predsjednika Južne Koreje, Parka Chung-heea.
Prije nego je postala predsjednica države bila je predsjednica konzervativne Velike nacionalne stranke te članica korejske Narodne skupštine. Park je često kritizirana jer je kći diktatora Park Chung-heea zbog čega je 60 posto stanovnika Južne Koreje u jednoj anketi reklo da joj ne vjeruju. Kad su joj bile 22 godine njenu majku u kazalištu je ubio simpatizer Sjeverne Koreje.
Park je tada preuzela dužnost prve dame koju je obnašala do 1979. kada je i na njenog oca počinjen atentat.
