Privremeni gubitak menstruacije: 3 istine o nelagodnom problemu koje je važno znati

Amenoreja je privremeni izostanak menstruacije koji uzrokuju poremećaji u tijelu poput poremećaja funkcije jajnika, hipotalamusa ili hipofize. Što sve treba znati o privremenom gubitku mjesečnice i kako se ovaj problem liječi, ispričala nam je ginekologinja, dr. sc. Jasenka Grujić

Amenoreja, odnosno privremeni izostanak menstruacije fiziološka je pojava koja se javlja prije puberteta i nakon menopauze (posljednje menstruacije), te u trudnoći i u vrijeme dojenja. U žena reprodukcijske dobi koje nisu trudne privremeni izostanak menstruacije javlja se u tri do četiri posto slučajeva.

Postoje primarna i sekundarna amenoreja.

Privremeni gubitak menstruacije najčešće nije opasno stanje, no može biti znakom postojanja tzv. funkcionalnih-vodenih cisti na jajnicima, ali i težih općih bolesti

--ginekologinja Jasenka Grujić

Primarna amenoreja je rijetka (0,1 posto) i najčešće je rezultat genskih ili anatomskih abnormalnosti, a znači da žena nije nikada imala niti može imati menstruaciju. U nekim se slučajevima liječenjem, primjerice kirurškim u djevojčica/djevojaka s imperforiranim himenom, menstruacija uspostavi.

Sekundarna amenoreja gubitak je menstruacije u trajanju od 3 ciklusa kakav ima pojedina žena ili u trajanju od ukupno 6 kalendarskih mjeseci, objašnjava ginekologinja, dr. sc. Jasenka Grujić.

Ako se eliminira mogućnost trudnoće, najčešći su uzroci sekundarne amenoreje: poremećaj funkcije jajnika u 40 posto slučajeva, poremećaj funkcije hipotalamusa, dijela mozga gdje se stvaraju hormoni, u 35 posto slučajeva, poremećaj funkcije hipofize, žlijezde u mozgu, nalazimo u oko 5 posto žena i poremećaji, uglavnom građe, maternice u oko 6 posto slučajeva.

Menstrualni ciklus vrlo je kompleksno zbivanje. Da bi žena mogla menstruirati, moraju postojati i normalno funkcionirati sve anatomske strukture koje sudjeluju u tome procesu, od mozga, hipotalamusa, hipofize, jajnika, maternice sa zdravom sluznicom (endometrijem) te izvodni kanali, vrat maternice i rodnica koja je otvorena kako bi krv mogla istjecati van.

Za normalan menstrualni ciklus nužno je i funkcioniranje drugih žlijezda s unutarnjim lučenjem (endokrinih žlijezda), u prvome redu štitnjače, nadbubrežne žlijezde i gušterače, ističe dr. Grujić te navodi 3 bitne informacije o privremenom gubitku menstruacije s kojima bi žene trebale biti upoznate.

1. Blagi poremećaji menstrualnog ciklusa vrlo su česti, a radi se najčešće o kratkotrajnom izostanku menstruacije kojemu uglavnom prethodi privremeni izostanak ovulacije.

No i takva stanja valja shvatiti ozbiljno i nastojati pronaći uzrok uzimajući u obzir kompleksnost menstrualnog ciklusa, naročito ako se javljaju učestalo uz dodatne simptome (bolovi, debljina, gubitak tjelesne mase, dlakavost, akne...), kaže ginekologinja. Pročitajte i 5 istina koje treba znati o vrlo čestoj kroničnoj bolesti endometriozi.

2. Privremeni gubitak menstruacije najčešće nije opasno stanje, no može biti znakom postojanja tzv. funkcionalnih - vodenih cista na jajnicima, ali i težih općih bolesti. Liječenje amenoreje ovisi o uzroku izostanka menstruacije, kada se isključi trudnoća.

Ako se radi o kratkotrajnom izostanku uz jasan nalaz anovulacije, odnosno izostanka pojave plodnih dana, liječenje se provodi progesteronskim pripavcima gestagenima kako bismo izazvali regulirano menstrualno krvarenje. Progesteron, hormon druge faze ovulacijskog ciklusa regulira krvarenje, pa ako ga jajnik ne stvara, utjecaj estrogena kojima progesteron ne oponira, na sluznicu u maternici može biti štetan.

U žena s bolešću štitnjače adekvatno liječenje dovodi do uspostave pravilnoga ciklusa. U žena koje imaju sindrom policističnih jajnika liječenje se, primjerice, provodi prema drugim simptomima koji se u takve pacijentice, osim izostanka menstruacije, javljaju (inzulinska rezistencija), ali liječenje ovisi i o tomu želi li pacijentica zanijeti ili ne, otrkiva dr. Grujić. Pročitajte i 5 stvari koje morate reći svom ginekologu.

3. Privremeni izostanak menstruacije u mlađoj dobi najčešće prolazi bez posljedica. No ako se radi o težem endokrinološkom poremećaju s nedovoljnom proizvodnjom estrogena, posljedica može biti, kao što je odgođeno dozrijevanje reproduktivnih organa, ali se mogu javiti i vrlo nepovoljne posljedice na sva tkiva na koja estrogeni utječu, kao što su dojke i kosti.

U žena pred promjenom, koje ne ovuliraju pa dulje ne menstruiraju, estrogeni dovode do patoloških zadebljanja sluznice u maternici s posljedičnim abnormalnim krvarenjima, katkada i promjenama koje prethode karcinomu, napominje ginekologinja, dr. sc. Jasenka Grujić.