U dm-ovu podcastu saznat ćete nešto više o simptomima poremećaja rada štitnjače. U današnje vrijeme mnogo žena ima bolesti štitnjače, a neispravan rad štitnjače može utjecati na cijelo tijelo.
U prvom ovogodišnjem dm-ovu podcastu razgovaralo se o simptomima poremećaja rada štitnjače, utjecaju štitnjače na hormone i debljanje te kada je vrijeme za kiruršku intervenciju. Štitnjača je mala žlijezda koja se nalazi na prednjem dijelu vrata, omotana oko dušnika. U obliku je leptira, manjeg dijela u sredini s dva široka krila koja se protežu oko grla.
Gosti dm-ova podcasta su Verica Mešić, predsjednica Hrvatske udruge za bolesti štitnjače, prof. dr. sc. Krešimir Gršić, kirurg glave i vrata, voditelj Odjela za kirurgiju glave i vrata KBC-a Zagreb, i prim. dr. Sunčica Andreja Rogan, spec. endokrinolog i voditeljica poliklinike Medikol, koji iz prve ruke mogu svjedočiti o problemima sa štitnjačom.
Voditeljica dm-ova podcasta Anita Galić započela je podcast razgovorom o problematici štitnjače koja se većinom naziva ženskom bolešću jer se često javlja kod žena. Razlog tome je, kaže Rogan, hormonski utjecaj. U četiri razdoblja u životu žene - pubertetu, fertilnoj dobi, perimenopauzi i menopauzi -događaju se velike hormonske promjene. Različiti su razlozi zbog kojih se netko javlja na inicijalni pregled štitnjače – neke žene na pregled uputi liječnik obiteljske medicine, neke odluče samoinicijativno otići na pregled, a kod nekih je razlog obiteljske prirode, primjerice ako je netko u obitelji imao bolest štitnjače, onda majke svoju žensku djecu upućuju na preglede.
Jedan je od razloga odaziva na pregleda i aktivnost Hrvatske udruge za bolesti štitnjače. Verica Mešić, predsjednica Hrvatske udruge za bolesti štitnjače, i sama je prošla strah od spoznaje da ima karcinom. "To je bilo prije 18 godina kada se meni otkrio papilarni karcinom štitnjače, doista jako teško. Od same spoznaje da imate karcinom, majka ste dvoje djece, još su mali, ne može im se objasniti zašto mama ide u bolnicu, zašto je neće biti doma – u vas, ali i u cijelu obitelj, uđe panika. Spoznaja dijagnoze, uvođenje terapije, kontrola i pravilno korištenje lijeka ključni su za izlječenje. I onda vidite da poslije tih nekoliko godina živite normalnim životom", kaže.
U razgovoru su stručnjaci otkrili kako se godišnje u Hrvatskoj operira oko 4000 bolesnika zbog štitnjače ili doštitnih žlijezda, od toga nekih 600 otpada na karcinom, kaže Krešimir Gršić. Simptomi poremećaja rada štitnjače koji ukazuju na potrebu da se javite liječniku su raznoliki, a javljaju se na svakom sustavu koji imamo u ili na tijelu: od kose, noktiju, kože, disanja do rada srca i crijeva. Postoje dvije glavne grupe simptoma, jedni su vezani za pojačan rad štitnjače (hipertireoza), a drugi za smanjen rad štitnjače (hipotireoza), objašnjava Rogan.
Prilikom liječenja bolesti štitnjače i dijagnoze vrlo je važan razgovor između liječnika i pacijenta, kaže Mešić. Često su u liječenje uključeni liječnici obiteljske medicine, kirurzi, ginekolozi, enokrinolozi i specijalisti nuklearne medicine, a vrlo je važna komunikacija pacijenata i liječnika, slažu se svi sugovornici podcasta.
Endokrinologinja Sunčica Andreja Rogan objasnila je zašto je važno tijekom trudnoće nadzirati štitnjaču: "Mi majke na neki smo način zaštićene, nama će biti teško samo ako nemamo dovoljno hormona štitnjače, međutim naš plod koji se razvija teško će se razviti." Isto tako, kod sniženog hormona štitnjače teško je i začeće. Problematični mogu biti začeće, održavanje trudnoće, dakle jako je važno da štitnjača bude u redu", objašnjava Rogan. Ako postoji bolest štitnjače kod žene koja ulazi u trudnoću, ona se nadzire. Poslije porođaja trudnice se obvezno moraju javiti na kontrolu štitnjače, dodaje.
Bolesti štitnjače i mentalno zdravlje usko su povezani, a Hrvatska udruga za bolesti štitnjače na brojne načine pomaže ženama kako bi se što lakše nosile s dijagnozom. Osim psihološke pomoći tu su rekreativne radionice, edukacije u kojima žene rade kreativno, druže se i međusobno si pomažu, priča predsjednica Hrvatske udruge za bolesti štitnjače.
Kirurg glave i vrata Krešimir Gršić u dm-ovu podcastu ispričao je kako objasni pacijentima da trebaju operaciju štitnjače. ''Svakome tko treba operaciju ja to zapravo predstavim preko semafora. Ako ste u zelenome, to znači da trebate operirati štitnjaču, ali to nije hitna operacija, tu operaciju možemo odgoditi tijekom sljedećih godinu dana. Oni koji su žuti na našem semaforu, oni imaju sumnju na tumor. Šansa da oni imaju neki zločesti tumor je 5 do 10 % i njihov problem trebalo bi se riješiti unutar otprilike šest mjeseci. I onda imamo one koje mi zovemo crveno, koji moraju ići na operaciju unutar mjesec ili dva kako njihova kvaliteta života zbog odgode operacije ne bi patila." Doktor Gršić napomenuo je da danas imaju sjajnu dijagnostiku i mogu otkriti karcinome od milimetra ili dva te kako sa svojim timom nuklearaca, pedijatara i endokrinologa jako dobro rješavaju probleme bolesti štitnjače.
U dm-ovu podcastu doznajte kako izgleda put od dijagnoze bolesti štitnjače do normalnog načina života, koji je većinom moguć uz odgovarajuću terapiju, ali i koje su još savjete podijelili gosti podcasta. Novi podcast stiže svake druge srijede, a ovdje se možete podsjetiti i tema o kojima se razgovaralo na nekim od prošlih dm-ovih podcasta.
Sadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom dm po najvišim profesionalnim standardima.
