U noći s 5. na 6. prosinca sveti Nikola obilazi domove, pregledava čistoću dječjih čizmica, a najboljim pojedincima ostavlja darove.
Čizmice dobre djece obično su ispunjene narančama, slatkišima i pokojom igračkom. Svetac iz grada Patara u Maloj Aziji, koji se smatra i zaštitnikom djece, na taj način nagrađuje dobro ponašanje mališana.
Krampus je njegova protuteža, a on prema legendi brezovom šibom tuče ljude sve dok ne postanu dobri. Iako nije poznato kada je točno ta zvijer s rogovima ušla u našu tradiciju, tijekom godine uvriježila se navika ostavljanja šibe u čizmicama zločeste djece. Šiba je zapravo opomena za loše ponašanje, ali i upozorenje kakva kazna čeka djecu koja nastave s nestašlucima.
Krampusova šiba dio je poganskih običaja koji svoje korijene vuku još iz pretkršćanskih religija, a koja se s godinama posebice zadržala u europskim zemljama poput Njemačke, Austrije i Slovenije, ali i Hrvatske. No razočaranje ili strah uslijed dobivanja šibe davno su iščeznuli iz naše kulture.
Ne samo da šibe ne izgledaju zastrašujuće već se sprejaju zlatnom bojom i ukrašavaju crvenim vrpcama kako bi izgledale što atraktivnije za kupnju i poklanjanje.
Uostalom, većina hrvatskih roditelja vjerojatno je i ove godine ispunila čizmice svoje djece sadržajem vreća obaju likova – darovima sv. Nikole te Krampusovom kaznom.
