Psi možda mogu naučiti savršeno slijediti naredbe poput 'sjedni' ili postati nevjerojatno uzbuđeni na spomen riječi 'šetnja', ali kada je riječ o reagiranju na naziv njihove igračke i drugih svakodnevnih predmeta, većina pasa jednostavno ne reagira na to.
Nova studija u kojoj je sudjelovalo šest pasa genijalaca donijela je nove uvide u funkcioniranje psećeg pamćenja, sugerirajući da neki od njih posjeduju izvanredno razumijevanje ljudskog jezika.
Svi psi koji su sudjelovali u istraživanju bili su pasmine Border Collie
Mađarski znanstvenici proveli su više od dvije godine tražeći po cijelom svijetu pse koji bi mogli prepoznati imena svojih igračaka. Iako većina pasa može naučiti naredbe do nekog stupnja, učenje imena određenih predmeta čini se vrlo drugačijim zadatkom koji većina pasa ne može savladati.
Pseći genijalci Max (Mađarska), Gaia (Brazil), Nalani (Nizozemska), Squall (SAD), Whisky (Norveška) i Rico (Španjolska) uspjeli su savladati taj zadatak nakon što su pokazali da znaju imena više od 28 igračaka, a neki su ih znali čak više od sto. Zatim su bili uključeni u niz eksperimenata koji se emitiraju uživo, Genius Dog Challenge.
Svi psi koji su sudjelovali u istraživanju bili su pasmine Border Collie – ovčarski psi izvorno uzgajani za čuvanje ovaca. Ta njihova uloga čini ih vrlo reaktivnima na ponašanje njihovih vlasnika, međutim samo mali postotak pripadnika pasmine sposoban je zapamtiti imena svojih igračaka. No, taj talent nije jedinstven samo za Border Collije.
Zahvaljujući projektu Genius Dog Challenge uspjeli smo pronaći i pse drugih pasmina uključujući njemačkog ovčara, pekinezera, mini australskog ovčara i nekoliko mješanaca, kazala je znanstvenica, dr. Shany Dror sa sveučilišta rom the Eötvös Loránd. Drugo istraživanje ustanovilo je da i jorkširski terijeri imaju tu sposobnost.
Psi su dobri modeli za proučavanje ljudskog ponašanja jer su evoluirali i razvijali se u ljudskom okruženju. S ovim talentiranim psima dobili smo jedinstvenu priliku proučavati kako druge vrste razumiju ljudski jezik i kako učenje riječi utječe na način na koji razmišljamo o svijetu, zaključuje koautor studije, profesor Ádám Miklósi sa sveučilišta Eötvös Loránd.
