Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Zdravlje & prehrana

Rad nas čini senilnima

26-02-2009 Piše I.P.
komentari

Napokon imamo dokaze kako je rad štetan, naravno ako ga prakticirate u velikim dozama. Rad ostavlja na mozgu jednake posljedice kao i pušenje, a radoholičarima prijeti senilnost već u ranim pedesetima, rezultati su najnovijeg istraživanja u Britaniji, ne u Hrvatskoj.

U trendu Borna Kotromanić uvijek privlači pozornost svojim modnim odabirima Uvijek privlači pozornost Za nošenje ovih hlačica treba imati hrabrosti, Borna Kotromanić kombinira ih s poslovnom košuljom Duža imena jednako su lijepa kao kratka ZA 2025. GODINU Na popisu najčešćih imena u Hrvatskoj nalazi se samo pet dužih. Izdvojile smo ih, stvarno su lijepa Vrt RADI ŠTETU TEMELJIMA Oprezno: Znate li koje drvo nikako ne smijete posaditi blizu kuće?

Oslabljene mentalne sposobnosti, gubitak memorije i nesposobnost prisjećanja značenja riječi, posljedice su koje muče već 50-godišnjake čije radno vrijeme prelazi 55 sati dnevno, za razliku od onih koji rade devet sati tjedno manje. Britansko radno vrijeme moglo bi ugroziti milijune radnika kojima zbog prekovremenih sati prijeti povećani rizik od senilnosti, tvrde stručnjaci.

Oslabljene mentalne sposobnosti, gubitak memorije i nesposobnost prisjećanja značenja riječi, posljedice su koje muče već 50-godišnjake čije radno vrijeme prelazi 55 sati dnevno, za razliku od onih koji rade devet sati tjedno manje.

Stres i iscrpljenost nakon radnog dana ostavljaju na mozgu jednake posljedice kao i pušenje, zaključeno je u istraživanju. Britanci imaju najduže radno vrijeme u Europi, većina ih radi više od 48 sati na tjedan.

Brojni tvrde kako su stres i prekovremeno radno vrijeme jedini način da napreduju u poslu. No istraživanje provedeno na dvije tisuće Britanaca upozorava kako su posljedice koje nastaju zbog ludog ritma koji su brojni objeručke prihvatili, opasne i alarmantne.

Zaključci istraživanja temelje se na godinama praćenja civila, od 1980-ih do danas. 39 posto radnika u prosjeku je radilo 40 sati na tjedan, 53 posto između 41 i 55 sati, a 8 posto radilo je više od 55 sati tjedno. U ranim pedesetima ispitanici su podvrgnuti nizu testova. Grupa onih koji su radili preko 55 sati tjedno imala je znatno lošije rezultate u riješavanju testova. Njihova memorija je oslabljena, ne pamte niti se sjećaju značenja riječi za razliku od onih koji su radili manje.

Stoga odlučite što vam je važnije, karijera ili zdravlje!