Napokon imamo dokaze kako je rad štetan, naravno ako ga prakticirate u velikim dozama. Rad ostavlja na mozgu jednake posljedice kao i pušenje, a radoholičarima prijeti senilnost već u ranim pedesetima, rezultati su najnovijeg istraživanja u Britaniji, ne u Hrvatskoj.

Oslabljene mentalne sposobnosti, gubitak memorije i nesposobnost prisjećanja značenja riječi, posljedice su koje muče već 50-godišnjake čije radno vrijeme prelazi 55 sati dnevno, za razliku od onih koji rade devet sati tjedno manje.

Britansko radno vrijeme moglo bi ugroziti milijune radnika kojima zbog prekovremenih sati prijeti povećani rizik od senilnosti, tvrde stručnjaci.

Oslabljene mentalne sposobnosti, gubitak memorije i nesposobnost prisjećanja značenja riječi, posljedice su koje muče već 50-godišnjake čije radno vrijeme prelazi 55 sati dnevno, za razliku od onih koji rade devet sati tjedno manje.

Stres i iscrpljenost nakon radnog dana ostavljaju na mozgu jednake posljedice kao i pušenje, zaključeno je u istraživanju. Britanci imaju najduže radno vrijeme u Europi, većina ih radi više od 48 sati na tjedan.

Brojni tvrde kako su stres i prekovremeno radno vrijeme jedini način da napreduju u poslu. No istraživanje provedeno na dvije tisuće Britanaca upozorava kako su posljedice koje nastaju zbog ludog ritma koji su brojni objeručke prihvatili, opasne i alarmantne.

Zaključci istraživanja temelje se na godinama praćenja civila, od 1980-ih do danas. 39 posto radnika u prosjeku je radilo 40 sati na tjedan, 53 posto između 41 i 55 sati, a 8 posto radilo je više od 55 sati tjedno. U ranim pedesetima ispitanici su podvrgnuti nizu testova. Grupa onih koji su radili preko 55 sati tjedno imala je znatno lošije rezultate u riješavanju testova. Njihova memorija je oslabljena, ne pamte niti se sjećaju značenja riječi za razliku od onih koji su radili manje.

Stoga odlučite što vam je važnije, karijera ili zdravlje!

Još lakše do inspiracije uz omiljene teme. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju