S porastom brojke gojazne djece u Hrvatskoj raste i osvještenost o njihovoj prehrani, ali i bojazan od prestrogih dijeta. Ukoliko razmišljate o reduciranoj prehrani za svog dječaka ili djevojčicu svakako se posavjetujte s pedijatrom, a mi vam donosimo 8 savjeta za stvaranje prehrambenih navika koje će postati temeljem zdravlja u dječjoj, ali i u odrasloj dobi
Prema podacima iz 2002. godine od ukupno 39 zemalja Europe, SAD i Kanade, hrvatska su djeca bila na 29. mjestu, što znači da su bila ‘mršavija’ od prosjeka europskih zemalja.
S godinama se taj podatak postupno mijenjao do stupnja da smo sada na šestom ili sedmom mjestu po prekomjernoj tjelesnoj težini, što potvrđuju i rezultati rutinskih sistematskih pregleda.
Obli obraščići i koji kilogram previše kod djece već se generacijama smatra dobrodošlim te samo pomisao na reguliranu prehranu u dječjoj dobi smatra se nepotrebnim i štetnim.
>> Spadate li i vi u skupinu pretilih Hrvata?
Djeca se razvijaju i stoga njihov zdravi apetit niti pod koju cijenu ne treba zatomljivati i gušiti rigoroznim režimima prehrane, no problem gojaznost jest sve veći i ne treba ga opravdavati rastom i razvojem mladog organizma.
Ukoliko se dijete na pregledu prema vrijednostima indeksa tjelesne mase zaista pokaže pretilim, ne stavljajte ga na proizvoljnu dijetu bez preporuke pedijatra koji vam treba pomoći i prilikom okvirnog sastavljanja jelovnika.
Možda će biti dovoljno tek da promijenite neke životne navike zbog kojih je dijete unosilo više kalorija nego što ih je trošilo, odnosno da koji sat ispred ekrana provede na nekoj fizičkoj aktivnosti.
Djeca moraju naučiti jesti kada su gladna, a ne kada im se pruži prilika da posegnu za ponuđenom hranom
>> Teškim ruksacima djeca trajno oštećuju leđa
Poticaj prilikom odabira rekreacije je dobrodošla, ali nikako mu nemojte nametati svoju volju i tjerati ga na ono što biste vi sami odabrali. Dobrodošao je poticaj prijatelja iz razreda ili savjet profesora tjelesne i zdravstvene kulture.
Sljedeća 'pravila ponašanja' za tanjurom pomoći će vašem djetetu da izbjegne zamke debljanja te stvori prehrambene navike koje će mu i u budućnosti osigurati zdravo tijelo bez odricanja i rigoroznih dijeta.
1. Zdrave namirnice stavite na vidljivo mjesto. Zdjela svježeg voća te posudice s koštuničavim voćem bogatim nutrijentima neka svakodnevno budu na kuhinjskom stolu ili u dnevnom boravku. Neka prerađene grickalice poput čipsa te slatkiši budu na skrivenom mjestu u smočnici.
2. Izbjegavajte jedenje ispred televizora. Te 'prazne kalorije' unose se nesvjesno i često u količinama većima nego što je potrebno.
>> Potiču li igračke uz 'happy meal' pretilost kod djece?
3. Barem jedan obrok dnevno jedite s djetetom. Istraživanja ističu kako djeca koja ručaju ili večeraju s roditeljima imaju zdravu težinu, veće samopouzdanje te postižu veći uspjeh u školi.
4. Ne ukraćujte ga u potpunosti od 'junk fooda'. Nitko se nije udebljao od kriške kolača nakon ručka ili povremene porcije pomfrita. Ali naučite dijete da su to povremeni zalogaji, a ne redoviti dijelovi svakodnevne prehrane.
5. Poslužite kao primjer. Jedete li i sami zdravo, uvrštavajući voće i povrće u prehranu te inzistirajući barem na povremenoj fizičkoj aktivnosti, bit ćete najbliži i najbolji uzor u kojeg se dijete može ugledati.
6. Definirajte obroke. Bez razdvojenih obroka te konzumiranjem hrane tijekom cijelog dana lako se premaši količina potrebnih kalorija. Djeca moraju naučiti jesti kada su gladna, a ne kada im se pruži prilika da posegnu za ponuđenom hranom.
7. Odredite vremenski limit provođenja ispred elektronskih uređaja. Neka televizor i računalo budu dijelom njihovog slobodnog vremena, ali ne i njihovo jedino sredstvo zabave. Nakon što ispune 'kvotu', isključite igrice i potaknite dijete na aktivniji oblik zabave.
8. Neka vam dijete pomogne oko kupovine namirnica i kuhanja. Osim što će tako aktivno sudjelovati u pripremanju obroka, biti će mu puno zanimljivije jesti jelo u čijem je pripremanju i samo sudjelovalo.
