Važno je naglasiti kako stres ne proizlazi samo iz velikih, dramatičnih događaja, već često i iz niza više manjih, ponavljajućih stresnih situacija. Upravo takvi „mali stresovi“, poput učestalih uzbuna, prekida nastave i izloženosti lošim vijestima mogu imati kumulativni učinak i dugoročno biti jednako, a potencijalno i više opterećujući, objasnili su iz Pihološkog centra Carpe Diem.
U nastavku donosimo savjete kako se nositi s ovim valom lažnim dojava o bombama u školama.
Zašto su ovakvi događaji posebno teški za djecu?
Djeca i mladi puno intenzivnije doživljavaju osjećaj prijetnje jer još nemaju razvijene mehanizme za razlikovanje stvarne i percipirane opasnosti. Problem dodatno pogoršava činjenica da stres ne dolazi samo iz jednog velikog događaja, nego iz niza manjih, ponavljajućih situacija:
- učestale uzbune i prekidi nastave
- stalne vijesti o prijetnjama
- razgovori među vršnjacima puni straha i neprovjerenih informacija
Takvi “mali stresovi” s vremenom se nakupljaju i mogu dovesti do:
- pojačane anksioznosti
- problema sa spavanjem
- smanjene koncentracije
- osjećaja trajne nesigurnosti
Uloga medija i društvenih mreža
Današnja djeca odrastaju u okruženju gdje su informacije dostupne stalno - i to bez filtriranja. Upravo zato lažne ili neprovjerene vijesti mogu imati snažan utjecaj.
Stručnjaci upozoravaju da kontinuirana izloženost negativnim sadržajima može dovesti do:
- osjećaja da je svijet opasnije mjesto nego što jest
- razvoja tzv. naučene bespomoćnosti
- povećane tjeskobe i straha
Djeca često ne reagiraju samo na konkretan događaj, nego na ukupni dojam nesigurnosti koji se gradi kroz informacije koje svakodnevno primaju.
Kako roditelji i nastavnici mogu pomoći?
U ovakvim situacijama ključnu ulogu imaju odrasli. Njihova reakcija često određuje kako će dijete doživjeti cijelu situaciju.
1. Razgovarajte otvoreno i smireno
Djeca trebaju prostor gdje mogu postaviti pitanja i izraziti strah bez osuđivanja. Važno je:
- slušati aktivno
- ne umanjivati njihove osjećaje
- odgovarati iskreno, ali smireno
2. Prilagodite informacije dobi
Nisu sva djeca spremna za iste informacije. Objašnjenja trebaju biti:
- jednostavna
- jasna
- bez dramatičnih detalja
3. Ograničite izloženost vijestima
Kontinuirano praćenje vijesti može dodatno povećati stres. Preporučuje se:
- ograničiti vrijeme na društvenim mrežama
- zajedno provjeravati izvore informacija
- učiti djecu kako prepoznati lažne vijesti
4. Održavajte rutinu
Rutina daje osjećaj sigurnosti. Redovite aktivnosti poput škole, obroka i slobodnog vremena pomažu djeci da se osjećaju stabilnije.
5. Budite emocionalno dostupni
Ponekad je dovoljna sama prisutnost odrasle osobe. Djeca trebaju osjećaj da nisu sama i da imaju podršku.
Kada potražiti stručnu pomoć?
Ako primijetite da dijete:
- dugo ostaje tjeskobno
- ima probleme sa spavanjem
- izbjegava školu ili društvo
- pokazuje promjene u ponašanju
dobro je obratiti se stručnjaku (psihologu ili školskom savjetniku).
Lažne dojave možda nisu stvarna prijetnja, ali njihov psihološki učinak jest. Upravo zato je važno reagirati na vrijeme - razgovorom, podrškom i stvaranjem sigurnog okruženja za djecu.
Voditelj Psihološkog centra Carpe Diem Domagoj Dalbello ističe kako smo kao ljudi često skloni usmjeriti se na negativne i prijeteće vijesti i sadržaje, bolje ih pamtiti te više razmišljati o njima što je osobito rizično upravo za djecu koja često nemaju dovoljno iskustva prepoznati istinu od lažnih vijesti te koja su često u osjetljivim razvojnim fazama.
Provjerite i kako pomoći djeci da se nose sa stresnim situacijama.
