Prolazeći ovih dana hladnim zagrebačkim ulicama, ugledali smo simpatičan natpis na ogradi nečijeg dvorišta: „Ne parkiraj auto ili bicikl nakon 8 h jer se ovdje nalazi štand s knjigama“.
U svijetu koji prednosti daje brzini, profitu i tehnologiji, bilo je lijepo vidjeti ovu malu pobjedu improviziranog štanda s knjigama nad kotačima i gradskim kaosom. Zastati, uživati u trenutku, posvetiti se malim radostima – to su bile lekcije koje smo ponijeli iz 2020. godine. Bar smo tako govorili? Koliko su se prenijele u praksu, odlučili smo provjeriti baš u svijetu knjiga.
Ono što nas je nekako logično najviše zanimalo bilo je: kako je turbulentna godina iza nas obilježila trendove u čitanju? U Knjižnicama grada Zagreba dočekali su nas spremno, bez okolišanja: knjige su voljene kao i uvijek!
Ljubav prema čitanju ne mogu narušiti ni teška vremena, ali joj mogu dati posebne note. Iako u knjige rado bježimo od stvarnosti, one su ipak i njen odraz. Mnogi se okreću literaturi koja im pomaže nositi se sa strahovima i stresom, što potvrđuju i statistike u hrvatskim knjižarama i knjižnicama. Na listi najčitanije publicistike u 2020. godini većina naslova bila su u kategoriji priručnika za samopomoć.
Pomalo nas je nasmijao ironičan podatak da je jedna od najčitanijih knjiga bila Kako manje misliti (Christel Petitcollin).
Naslovi ostalih popularnih knjiga zvuče pak kao kandidati za izazov opiši svoj život naslovom knjige: Okruženi idiotima, Okruženi psihopatima, Budni u 5, Moja borba, Lažljivi život odraslih, Ima li života prije smrti…
No, šalu na stranu, ovo su knjige koje su nam pomagale i vodile nas kroz novo normalno. Tu su još i 12 pravila za život (Jordan Peterson), 21 lekcija za 21. stoljeće (Yuval Noah Harari), Kako sačuvati mentalno zdravlje u doba podjela (Elif Shafak) i druge.
Svaki član knjižnica grada Zagreba u prosjeku je prošle godine posudio 14 knjiga.
Među popularnim romanima istaknuli su se Kraljevstvo (Jo Nesboe), Male žene (Louisa May Alcott), Genijalna prijateljica (Elena Ferrante), Moja Aljaska (Kristin Hannah), a s naših područja istaknuli su se Bekim Sejranović čija su sva djela bila izrazito tražena u knjižnicama, a zatim Rane (Mani Gotovac), Pedeset cigareta za Elenu (Marina Vujčić), Proslava (Damir Karakaš), Poštovani kukci i druge jezive priče (Maša Kolanović)…
Ne samo žanrom, već i samim svojim postojanjem, knjige dokazano olakšavaju život. Čitanje može biti od velike pomoći za mentalno zdravlje u ovim nesigurnim i stresnim periodima. Osim što je dobrotvorno za memoriju i koncentraciju, popravlja raspoloženje budeći pozitivne emocije i maštu.
Upravo ta kreativna energija može nam biti korisna za pronalaženje rješenja u izazovnim situacijama. Ne čudi stoga ni da postoji nešto što se zove biblioterapija. U knjižnicama se provodi kao oblik terapije i pomoći u stresnim situacijama, pri čemu su terapeuti educirani knjižničari i stručnjaci.
Jeste li se možda vraćali starim knjigama? Bilo da ste ih posuđivali u knjižnici ili otresli malo prašine s njih vadeći ih s kućne police, niste jedini. Čest je slučaj da se vraćamo poznatim knjigama, likovima i završecima jer nam ulijevaju osjećaj poznatog i sigurnosti u vremenima koja to nisu, te evociraju sretna sjećanja koja nas uz njih vežu.
Mladi sve manje čitaju knjige… – pritužba je koju smo svi nekad čuli ili sami izdahnuli. Unatoč tome, stvarnost je mirisala na papire među koricama, čak i kad je svijet stao.
Ne znam nijedan problem kojeg samo sat vremena čitanja nije ublažilo
Kako su knjižare i knjižnice neko vrijeme bile zatvorene, a Interliber otkazan, povećao se opseg online kupnje knjiga. Iz izdavačke kuće Znanje objasnili su kako su sukladno mjerama pozvali kupce na sigurniji oblik kupnje iz udobnosti doma te uložili dodatan trud u web i društvene mreže – što je u konačnici polučilo dobre rezultate, a trend se sigurno nastavlja i ove godine.
Moderna tehnologija jest uzela maha, no čitanje je, kažu, i dalje popularno među ljudima, a knjige su mjesto u kojima rado pronalaze svoj kutak mira.
Zadovoljni su i u knjižnicama iako su zabilježili pad broja posudbi u 2020. godini uslijed zatvaranja na proljeće.
Janja Maras, viša knjižničarka iz Knjižnica grada Zagreba kaže kako je svaki član u prosjeku posudio 14 knjiga, a ističe i da važnost knjiga potvrđuju redovi pred knjižnicama nastali nakon ponovnog otvaranja.
Također, sve je više tableta, e-čitača, audio knjiga…
Primjerice, aplikacija Zaki Book koju mogu besplatno skinuti svi članovi KGZ-a i putem nje posuđivati i čitati knjige, zabilježila je trostruko veći broj posudbi tijekom 2020. godine. To se najviše osjetilo u periodu kada su knjižnice bile zatvorene. Najčitanije e-knjige bile su roman Devet potpunih neznanaca (Liane Moriarty) i priručnik Snaga osjetljivosti (Elaine Aron).
Da bi knjiga uistinu bila prijatelj, poslušajte savjet knjižničara: ne uspoređujte svoje čitanje s tuđim. Pronađite žanr koji vama odgovara i ne padajte pod pritisak da čitanje mora biti profitabilno ili da morate držati korak s trendovima. Knjižare su prepune kvalitetnih knjiga koje čekaju strpljive ruke, a da parafraziramo Betty Smith: Svijet je vaš, da ga čitate.
