Gaslighting je oblik emocionalnog zlostavljanja u kojem zlostavljač nastoji izluditi žrtvu kako bi počela sumnjati u samu sebe i svoju stvarnost.

Općeprihvaćeni izraz gaslighting potječe iz kazališne predstave Gas Light iz 1938. godine u kojoj muškarac pokušava manipulirati i izluditi svoju ženu do točke u kojoj ona sama sebe preispituje u svemu.

Nekoliko godina kasnije 1944. prema toj predstavi snimljen je i film Gaslighting u kojem glumi Ingrid Bergman. Ona glumi Paulu, ženu čiju stvarnost, navodno divan suprug Gregory potkopava. Njegov cilj je da ju stavi u instituciju kako bi se dočepao njenog bogatstva, odnosno njenih dragulja. Svoju ženu želi prikazati kao psihički, nestabilnu osobu i počinje manipulirati njome, sve dok ona ne počinje sumnjati u sve oko sebe. Ipak, na kraju shvaća što joj je napravljeno.

Međutim, mnogi ostaju godinama u takvim odnosima jer se na neki način vežu za manipulatora i vjeruju da on sve čini za njihovo dobro. Osoba počinje preispitivati sebe, svoja sjećanja, nedavne događaje i svoje percepcije.

Nakon komunikacije s osobom koja vam to čini možete se osjećati ošamućeno i pitati se je li nešto nije u redu s vama. Možda ćete biti potaknuti da mislite da ste zapravo krivi za nešto ili da ste jednostavno previše osjetljivi.

Kako prepoznati gaslighting?

Ovo su neke od rečenica koja će zlostavljač govoriti.

1. To se nikad nije dogodilo.
Gaslighting često uzrokuje žrtvu da sumnja u sebe. Netko će učiniti ili reći nešto uvredljivo, a zatim poreći da se to ikada dogodilo, kaže psihoterapeutkinja i licencirana bračna i obiteljska terapeutkinja Tina B. Tessina. Tada žrtva počinje preispitivati svoje instinkte i sve se više oslanja na „stvarnost“ koju stvara i kojom manipulira zlostavljač. To također pojačava osjećaj ovisnosti o zlostavljaču.

2. Previše si osjetljiva.
Ovo je fraza koju koriste zlostavljači kako bi umanjili i poništili žrtvine osjećaje. Ako žrtva pokuša izraziti povrijeđenost ili razočaranje, zlostavljač im može reći da ni iz čega rade dramu. Žrtva se čak osjeća glupo jer se pokušava zauzeti za sebe. Nakon što nasilni partner sruši žrtvinu sposobnost da vjeruje u vlastitu percepciju, veća je vjerojatnost da će žrtva podnijeti nasilno ponašanje i ostati u odnosu.

3. Imaš jako loše pamćenje.
Još jedna uobičajena fraza koju koriste zlostavljači kako bi natjerali žrtve da sumnjaju u sebe je da ih nagnaju da sumnjaju u svoje pamćenje. Naravno, svatko ima problema s prisjećanjem određenih detalja, no zlostavljači će učiniti sve da žrtva počinje sumnjati u svoje pamćenje u cijelosti. Kada žrtva zbog toga više ne vjeruje svojim procjenama, zlostavljač ima potpunu kontrolu.

4. Luda si, a i drugi misle to o tebi.
Zlostavljači mogu čak natjerati svoju žrtvu da preispita vlastiti razum. Također mogu pokušati uvjeriti žrtvinu obitelj i prijatelje da su psihički nestabilni kako bi mogli dodatno diskreditirati sve tvrdnje koje žrtva iznosi. Ovo smanjuje vjerojatnost da će se povjerovati u priče žrtve i odvaja ju se od resursa koji bi im omogućili da napuste nasilnu vezu.

Gaslighting je oblik emocionalnog zlostavljanja u kojem zlostavljač nastoji izluditi žrtvu kako bi počela sumnjati u samu sebe i svoju stvarnost.

To je osobito uobičajeno u muško-ženskim romantičnim vezama u kojima muškarac to provodi nad ženom. Prema istraživanju iz 2019., to može biti zbog načina na koji društvo ponekad može prikazati žene kao iracionalnije i kao one koje manje kontroliraju svoje emocije od muškaraca.

5. Žao mi je što misliš da sam te povrijedio.
Iako ova izjava može izgledati kao isprika, nije. Umjesto toga, Tessina kaže da je ovo način da zlostavljač odbaci odgovornost i okrivi žrtvu. Ova vrsta isprike ostavlja žrtvu da preispituje vlastitu prosudbu i pita se je li doista pretjerala. To može dovesti do toga da se žrtva oslanja na zlostavljačevo tumačenje događaja.

6. Trebala si znati kako ću reagirati.
Ovo je još jedan način na koji će zlostavljač prebaciti odgovornost na žrtvu. Zbog toga se žrtva može osjećati krivom ili povrijeđenom zbog situacije u kojoj stvarno nije učinila ništa loše. Gaslighting uključuje izvrtanje činjenica kako bi zlostavljači mogli izbjeći odgovornost za svoje ponašanje. Govoreći žrtvi da je trebala znati bolje, zlostavljač je okrivljuje ne samo zato što je progovorila nego i reagirala.

Što možete napraviti?

Ako ste prepoznali nekoliko od ovih simptoma, možete napraviti neke korake kako biste se zaštitili i izašli iz takvog odnosa.

Prije svega, fizički se odmaknite od njega barem na neko vrijeme. Fizičko napuštanje situacije može pomoći, ali možete pokušati koristiti i neke tehnike opuštanja kao što su duboko disanje ili vježbe uzemljenja.

Potom sačuvajte dokaze. Poradite na očuvanju dokaza o svojim iskustvima. Vodite dnevnik, spremajte tekstualne razgovore ili čuvajte e-poštu kako biste se kasnije mogli osvrnuti na njih i podsjetiti se da ne biste trebali sumnjati ili ispitivati sebe.

Postavite granice. Granice govore drugima što ste spremni prihvatiti u vezi. Jasno dajte do znanja da nećete dopustiti drugoj osobi da se upusti u radnje kao što je banaliziranje ili poricanje onoga što imate za reći.

Razgovarajte s prijateljem ili članom obitelji o tome kroz što prolazite. Imati perspektivu druge osobe može pomoći da situacija bude jasnija.

Na kraju, prekinite vezu. Iako može biti teško, prekid veze s nekim tko vas izluđuje često je najučinkovitiji i jedini način da se prekine zlostavljanje.

Još lakše do inspiracije uz omiljene teme. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju