Do sada se vjerovalo kako je čovjek počeo proizvoditi brašno prije 18.000 godina, ali su rezultati istraživanja talijanskih arheologa pokazali kako se to dogodilo puno prije, na prijelazu između neandertalaca i modernih ljudi
Premda je postojalo uvjerenje kako su se nomadska društva lovaca-sakupljača ranog paleolita hranila isključivo mesom, ali je otkriće talijanskih znanstevnika pokazalo da su oni jeli i kruh bogat ugljikohidratima koji im je pomagao lakše izdržati hladnoću.
Taj kruh - omanja pogača, pečena na vrelom kamenu, predstavljao je i namirnicu koja se lako čuvala i prenosila. Otkriće je pokazalo i da je upotreba žitarica bila stara praksa nastala u Europi, a ne na Bliskom istoku.
Tragovi najstarijeg kruha na svijetu otkriveni su u Toskani, na mjestu koje je sada potopljeno izgradnjom brane i umjetnog jezera Bilancino. Na sreću, arheolozi su uspjeli spasiti najveći dio materijala iz tog nalazišta.
Analizama je ustanovljeno prisustvo škroba koji potiče od jedne vrste rogoza čiji je korijen valjkastog i izduženog oblika bogat škrobom, a nakon što se osuši može se lako samljeti.
Nalaz je naknadno potvrđen analizama drugih materijala iz tog istog perioda pronađenih u Češkoj i Rusiji, gdje se brašno dobivalo mljevenjem korijena jedne vrste paprati.
>> U kakvim su delicijama uživali egipatski faraoni?
Uz pomoć nutricionista, arheolozi su ispekli isti onaj kruh koji su prije 30.000 godina pravili naši preci: sakupili su rizom, osušili ga, samljeli i ispekli tijesto na peći koju su rekonstruirali. Prema izjavama onih koji su ga kušali, kruh je bio mirisan i izrazito ukusan.
