1. Prenatrpavanje hladnjaka
Ljeti više nego ikad trpamo hladnjak do vrha – boce vode, voće, povrće, rashlađena jela, sladoledi, sokovi... No pretrpan hladnjak sprječava pravilan protok zraka, zbog čega uređaj mora raditi jače kako bi održao istu temperaturu. To može rezultirati neujednačenim hlađenjem, bržim kvarenjem hrane i većom potrošnjom energije.
Savjet: Održavajte hladnjak 70–80 posto popunjenim. Ostavite prostor oko stražnje stijenke za nesmetan protok zraka.
2. Često i dugo otvaranje vrata
Kad vani prži 35 °C, hladnjak je utočište – no stalno otvaranje vrata (pogotovo dugo zadržavanje pred njima dok tražimo što bismo pojeli) pušta topli zrak unutra. Aparat tada troši više energije kako bi ponovno rashladio prostor.
Savjet: Prije otvaranja hladnjaka razmislite što vam treba. Organizirajte police tako da vam najčešće korištene stvari budu nadohvat ruke.
3. Postavljanje blizu izvora topline
Ljeti često preuređujemo prostor – no ako hladnjak završi pokraj pećnice, štednjaka, mikrovalne ili izravno uz sunčani prozor, to može značajno utjecati na njegov rad. Što je veća vanjska temperatura oko uređaja, to on više troši kako bi hladio unutrašnjost.
Savjet: Hladnjak držite dalje od izvora topline i pazite da iza njega ima dovoljno prostora za ventilaciju.
4. Stavljanje toplih jela u hladnjak
Kad je vani vruće, želimo što prije rashladiti ostatke ručka. No stavljanje toplih jela u hladnjak podiže unutarnju temperaturu, što remeti rad uređaja i može ugroziti druge namirnice.
Savjet: Ohladite jelo na sobnoj temperaturi (ali ne dulje od dva sata!) prije nego što ga pospremite u hladnjak.
5. Zanemarivanje čišćenja i održavanja
Ljeti se na stražnjoj rešetki i gumenim brtvama vrata mogu lakše skupljati prašina i vlaga. Ako su brtve prljave ili oštećene, vrata možda ne prianjaju dobro, pa topli zrak ulazi unutra, a hladnjak troši više struje da bi to kompenzirao.
Savjet: Redovito brišite brtve vlažnom krpom i provjerite prianjaju li dobro. Povremeno usisajte stražnju rešetku kako bi uređaj optimalno funkcionirao.
