Rezultati istraživanja su tako pokazali kako prosječan račun za grijanje zagrebačkih kućanstava iznosi 426,32 kune, što je za većinu veliki trošak.
Ipak, većina ne vodi računa o načinima uštede pa se tako više od 57 posto zagrebačkih kućanstava tijekom zime grije na temperaturi višoj od 23 stupnja, dok se tijekom ljeta njih gotovo 52 posto hladi na temperaturi nižoj od 22 stupnja. Pritom, žene preferiraju višu temperaturu zimi, ali i ljeti, a muškarci obrnuto.
Električnu energiju moguće je, dakako, uštedjeti i gašenjem uređaja kada nisu u upotrebi. No, više od 40 posto građana Zagreba to ne čini, a ekspres lonac koristi svega nešto manje od 30 posto građana. Dok to u nekim europskim gradovima, poput Berlina, postaje uobičajenom praksom, u Zagrebu više od 60 posto građana ne dijeli prijevoz sa svojim kolegama. Pritom, valja napomenuti kako su mlađi ispitanici skloniji češćem dijeljenju prijevoza s kolegama od starijih ispitanika.
Štednja vode nije prioritet
Gotovo 3/4 Zagrepčana kaže kako ponekad baca hranu, a manje hrane bacaju ljudi iz starijih dobnih skupina i oni koji žive sami
Kada je u pitanju potrošnja vode, prosječan mjesečni račun iznosi 202,06 kuna. Većina građana nema ugrađen vodomjer. 9 od 10 građana češće se tušira, nego što se kupa, i to većina dulje od pet minuta. Nešto manje od polovice zagrebačkih kućanstava suđe pere ručno, a slavina je kod 1/3 zagrebačkih kućanstava cijelo vrijeme otvorena.
Više od 73 posto Zagrepčana baca hranu, a otpad sortira manje od 60 posto
Građani Zagreba u kupovinu namirnica najčešće odlaze svaki dan ili 2-3 puta tjedno, a njih oko 95 posto preferira hranu domaćih proizvođača. Gotovo 3/4 kaže kako ponekad baca hranu, a manje hrane bacaju ljudi iz starijih dobnih skupina i oni koji žive sami. Ostaci hrane se uglavnom koriste; ne koristi ih svega oko 12 posto građana. Oni koji koriste ostatke hrane, najčešće su motivirani uštedom novca, a uglavnom ih koriste za pripremu nekog drugog jela, a oko 1/5 njome hrani kućne ljubimce.
Više od 40 posto građana Zagreba ne sortira otpad, a gotovo 45 posto njih složilo se da bi ih novac ili neka osobna korist koju bi mogli steći najviše motivirali da to počnu činiti. Ispitanici starijih dobnih skupina otpad sortiraju češće nego ispitanici najmlađe dobne skupine (18 – 29) te nešto češće jednočlana kućanstva.
Zagrepčani ne kupuju second-hand namještaj
Gotovo 90 posto građana Zagreba ne kupuje stari namještaj, ali 61 posto njih u budućnosti bi besplatno koristilo uslugu trgovine namještajem u sklopu koje bi trgovina preuzela njihov stari namještaj pri kupnji novog. Trenutačno, 37 posto njih ipak čeka na prikupljanje glomaznog otpada u kvartu, a neki ga poklanjaju ili doniraju.
Započinje projekt Male promjene, velike uštede
Kako bi potaknula što veći broj ljudi da žive što održivije, IKEA Hrvatska od danas, 05. prosinca, započinje potragu za ambasadorima i ambasadoricama projekta Male promjene, velike uštede. U sklopu projekta, IKEA će među FAMILY članovima koji žive u Zagrebu i njegovoj okolici, odabrati 20 ambasadora/ica kojima će pokloniti 3.000 kuna za kupnju IKEA proizvoda koji doprinose održivijem životu kod kuće i krenuti s njima na šestomjesečno održivo putovanje. Za prijavu je potrebno popuniti Upitnik poslan putem IKEA FAMILY alerta, a moguće ga je ispuniti do petka, 9. prosinca.
Ovim projektom, u suradnji s našim vjernim kupcima, želimo istraživati načine kojima možemo živjeti održivije. Odabrane ambasadore posjetit ćemo u njihovom domu, razgovarati o njihovim održivim navikama i pozvati ih na stručne radionice.
Poklonit ćemo im IKEA proizvode za održiviji život kod kuće, a oni će tijekom šest mjeseci trajanja projekta mjeriti i bilježiti uštede te svoja iskustva razmjenjivati s nama, ali i s cijelom Hrvatskom, putem naše internetske platforme za male promjene i velike uštede. Pozivam zato sve građane da zavire na našu platformu, saznaju kako dodatno mogu uštedjeti i budno prate iskustva naših ambasadora održivog života kod kuće, zaključio je Igor Štefanac, PR menadžer IKEA Hrvatska.
