Većina nas vjeruje da je idealan slobodan dan onaj u kojem nema obveza. Dan bez e-mailova, školskih grupa, poziva i popisa zadataka.
No psiholozi koji proučavaju sreću posljednjih godina došli su do zanimljivog zaključka: najbolji dani nisu nužno oni u kojima ne radimo ništa.
Čini se da postoji svojevrsna formula za gotovo savršen dan, a ona uključuje nekoliko vrlo konkretnih sastojaka.
1. Druženje s dragim ljudima
Ako postoji jedna stvar oko koje su psiholozi potpuno suglasni, onda je to važnost odnosa.
Veliko istraživanje objavljeno prošle godine What Makes a Good Day? (American Time Use Survey) analiziralo je podatke više od 15.000 ljudi i pokušalo otkriti što razlikuje dane koje ljudi opisuju kao "iznadprosječno dobre" od svih ostalih. Pokazalo se da je najjači prediktor dobrog dana bilo upravo vrijeme provedeno s drugim ljudima.
Zanimljivo, istraživači su uspjeli izračunati čak i okvirnu brojku. Oko dva sata kvalitetnog druženja pokazala su se kao najbolje vrijeme. Nakon toga osjećaj sreće više nije značajno rastao.
2. Važnost ravnoteže
Ljudi često pogrešno procjenjuju što ih usrećuje. Mislimo da bismo bili najsretniji kada bismo cijeli dan mogli ležati i ne raditi ništa. No istraživanja uporno pokazuju da potpuna pasivnost ne donosi najveće zadovoljstvo.
U jednom nizozemskom istraživanju, Just a Perfect Day? Developing a Happiness Optimised Day Schedule, koje je pratilo stotine ljudi tijekom dvije godine pokazalo se da su najsretniji bili oni koji su kombinirali odmor s aktivnostima. Malo druženja, malo kretanja, malo vremena za sebe i malo aktivnosti koje stvaraju osjećaj smisla.
3. Ni previše slobodnog vremena nije dobro
Možda je najviše iznenađujući podatak, kada je riječ o slobodnom vremenu, onaj koji je otkrila psihologinja Cassie Holmes sa svojim timom. Naime, analizirajući podatke desetaka tisuća ljudi, njezin je tim otkrio da sreća raste kako raste količina slobodnog vremena, ali samo do određene točke. Najzadovoljniji su bili ljudi koji su imali između dva i pet sati slobodnog vremena dnevno. Nakon toga krivulja se počinje spuštati.
Ravnoteža je ključna u "savršenstvu" dana.
Zašto? Zato što ljudima nije potreban samo odmor. Potreban im je i osjećaj svrhe. Kada cijeli dan postane prazan prostor bez sadržaja, sloboda se ponekad pretvara u besciljnost.
4. Savršen dan gotovo uvijek uključuje kretanje
Psiholozi već godinama tvrde istu stvar: ljudi se osjećaju bolje kada se kreću. Bilo da je riječ o šetnji uz rijeku, vožnji biciklom, kupanju, planinarenju ili tečaju plesa, nije toliko važna sama aktivnost koliko činjenica da tijelo nije cijeli dan u istom položaju.
Možda zato gotovo nitko, kada opisuje svoj idealan slobodan dan, ne zamišlja osam sati na kauču bez ikakve promjene položaja.
5. Važnost svrhe dana
Još jedan zanimljiv nalaz dolazi iz novijih istraživanja o smislu i sreći, Effortful Leisure Is a Source of Meaning in Everyday Life. Pokazalo se da ljudi ne pamte najbolje dane po tome koliko su bili zabavni. Pamte ih po tome koliko su bili smisleni. Je li to bilo kuhanje za obitelj, sadnja cvijeća, pisanje, fotografiranje, učenje novog jezika ili izrada nečega vlastitim rukama, manje je važno. No aktivnosti koje zahtijevaju malo truda često stvaraju više zadovoljstva od pasivne zabave.
Koja je najveća pogreška koju radimo tijekom slobodnih dana?
Paradoksalno, upravo ljudi koji najviše žele iskoristiti slobodan dan, često u njemu najmanje uživaju. Ono koji si postave detaljno osmišljen raspored, na koncu imaju najmanje od toga. Čim slobodan dan počinjemo doživljavati kao popis zadataka, iako u njemu nema posla, zadovoljstvo nam opada.
Savršen slobodan dan nije savršeno isplaniran dan. To je dan u kojem imamo dovoljno prostora da slijedimo vlastiti ritam.
Kako onda izgleda gotovo savršen slobodan dan?
Ako bismo spojili sve što znanost danas zna o sreći, formula bi bila iznenađujuće jednostavna: nekoliko sati bez žurbe, oko dva sata kvalitetnog druženja, malo kretanja, boravak na otvorenom, jedna aktivnost koja daje osjećaj smisla, dovoljno vremena za odmor i osjećaj da sami odlučujemo kako ćemo provesti svoje vrijeme.