Ne radi se u ovom slučaju samo o puštanju svježeg zraka u zagušljive prostorije. Zna se da redovita izmjena zraka sprečava taloženje viška vlage na zidovima, gdje može stvoriti plijesan opasna po zdravlje.
Četveročlano kućanstvo svaki dan ispusti između 6 i 12 litara vode u zrak u zatvorenom prostoru u kojemu boravi, kaže Arian Freytag, stručnjak iz njemačke Udruge potrošača koji ih po potrebi savjetuje. On podsjeća da taj vlažni zrak treba zamijeniti suhim, kisikom obogaćenim zrakom izvana, osobito želite li smanjiti grijanje da biste smanjili novčane izdatke.
Ako pokušavamo uštedjeti i prostorije grijemo smanjenim intenzitetom, povećava se rizik od nastanka plijesni, kaže Matthias Wagnitz iz Njemačke središnje udruge za sanitarne uređaje, grijanje i klimatizaciju. Pojasnio je da zagrijani zrak dobro upija vlagu, za razliku od prostorija koje se griju slabije, pa se vlažni zrak lakše kondenzira na hladnijim zidovima.
Stoga stručnjaci preporučuju da se kuće i stanovi intenzivno prozračuju barem 5 do 10 minuta ujutro i navečer. Najučinkovitija metoda je unakrsno prozračivanje.
U tom se slučaju u stambenom prostoru istodobno otvaraju svi prozori i vrata da bi se stvorio što intenzivniji propuh.
Nije dobro ostaviti prozore otvorene "na kip". Wagnitz kaže da na taj način postižemo nenamjerno hlađenje prostorija, a istodobno kroz uski nagibni položaj prozora u prostorije prodire tek neznatna količina svježeg zraka. Dodaje da je "osobito važno dobro prozračiti prostor ako se, primjerice, vlaga nakuplja na prozorskim staklima ili na zidovima".
Za vrijeme prozračivanja isključite grijanje
Za vrijeme kratkog i intenzivnog provjetravanja gubitak topline u prostorijama je vrlo nizak.
Preporučujemo da u potpunosti isključite grijanje za vrijeme prozračivanja. Ostavite li ga uključenim, ono radi jače te kroz otvoreni prozor 'odlazi' još više toploga zraka, kaže Freytag. Dodaje da je puno logičnije nakon provjetravanja ponovno pojačati radijatore kako bi se što prije zagrijali na željenu temperaturu.
Kaže i da se "prostorije ne bi trebale hladiti ispod 16 Celzijevih stupnjeva jer se u tom slučaju znatno povećava opasnost od nastanka plijesni".
Više biljaka, više ljudi - potreba za češćim prozračivanjem
Stanove u kojima se u zatvorenim prostorijama često suši rublje, u kojima živi više ukućana i one u kojima je puno sobnih biljaka, treba zračiti intenzivnije.
Godina izgradnje stana, njegovo održavanje i stanje također imaju važnu ulogu.
U starijim zgradama često se prostori 'ventiliraju' kroz prozore koji nisu u potpunosti hermetički zatvoreni. No danas je većina novih zgrada dobro izolirana i opremljena kvalitetnim prozorima, pa se vlažan zrak može dugo zadržati u unutarnjim prostorima, kaže Wagnitz. Teško je pronaći pravi balans, no stručnjaci se slažu u pogledu potrebe za intenzivnim, redovitim provjetravanjem.
Kada se u sobi jednom osjeti smrad plijesni, tad je već prekasno, kaže Wagnitz te, ako je moguće, preporučuje ugradnju higrometra.
Prilično pouzdano pokazuje vlažnost u prostoriji i sprečava vas da premalo ili preintenzivno provjetravate.
Vlažnost u prostorijama koja iznosi između 40 i 60 posto većina ljudi smatra ugodnom, a i smanjuje se rizik od nastanka plijesni.
Roletama i zavjesama može se uštedjeti na grijanju
Ako ste zabrinuti zbog rasta cijena grijanja, vrijeme je da noću spustite rolete i navučete zavjese jer se tako bolje održava toplina. Zavjese i rolete smanjuju gubitak topline iz sobe, bez obzira na to ''bježi'' li ona kroz prozore ili kroz pukotine u izolaciji.
Spuštene rolete i navučene zavjese stvaraju izolacijski zračni džep između tkanine i prozorskog okvira, što unutrašnjost vašeg doma čini toplijim.
Imajte na umu da zavjese trebaju biti duge koliko i prozor kako ne bi prekrile radijatore ispod njega.
Budu li preduge i vise ispred radijatora, to će ga spriječiti da odašilje toplinu u sobu. Isto vrijedi i za bilo koji komad namještaja koji stoji uz ili ispred radijatora. I to će blokirati širenje topline, kažu stručnjaci. (Hina)
