Serija potresa koja je pogodila središnju Hrvatsku, a naročito onaj najjači od 6,2 po Richteru, promijenila je živote brojnih građana Hrvatske. Osim materijalne štete, mnogi su proživjeli izniman stres i traumu.

Stres se definira kao reakcija osobe na neuobičajenu situaciju koja se doživljava kao prijetnja, dok je trauma neočekivani i ugrožavajući događaj koji nam je izazvao stres, odnosno zbog kojeg smo izgubili osjećaj kontrole, poput prometne nesreće ili prirodne katastrofe, objašnjava psihologinja Ana Žulec.

Posljedice proživljenog mogu varirati od laganijih do vrlo teških.

Trauma, odnosno stres (kao posljedica traume) kod nas izazivaju emocionalne, tjelesne i ponašajne odgovore organizma. Reakcije koje su normalne i uobičajene mogu uključivati ponavljanje traumatičnog događaja u mislima, odnosno ponovno prisjećanje potresa, osjećaj da traumatični događaji nisu realni, izbjegavanje mjesta koje nas podsjeća da traumatični događaj poput povratka u dom ako smo tamo bili za vrijeme potresa te osjećaj omamljenosti ili odsutnosti, ističe Ana.

Ujedno upozorava da se može javiti i akutni stresni poremećaj (uključuje razmišljanje o stresom događaju te prisjećanje događaja), napadi panike i straha (uključuje ubrzano lupanje srca, otežano disanje te hladan znoj), depresivni simptomi (uključuju depresivne simptome i osjećaj osamljenosti) te pretjerana osjetljivost na zvukove vezane za doživljenu traumu.

Koliko će dugo trajati posljedice potresa na naše mentalno zdravlje?

Zbog financijskih i fizičkih posljedica na zajednice koje prolaze kroz teško razdoblje te mogućih navedenih posljedica mentalnog zdravlja, u narednom će periodu mnogi od nas doživljavati brojne promjene.

Netko je prve posljedice osjetio odmah nakon proživljenog potresa, dok će nečije reakcije nastupiti tek nakon nekog vremena. U svakom slučaju, u nekom trenutku osjetit ćemo utjecaj koji je potres imao na naše mentalno zdravlje. Uobičajeno je da osjećamo strah, tugu, očaj, tjeskobu ili ljutnju, kao i da teško pamtimo i teško se koncentriramo.

Osim toga, ovo iskustvo može utjecati na naše fizičko funkcioniranje, pa će netko osjećati bolove u trbuhu ili grudima, imati glavobolje ili probavne smetnje.

Čitava lepeza emocija koje osjećate nakon potresa sasvim je normalna.

Očekivane su poteškoće sa spavanjem, česta buđenja ili kraći san nego prije. Može se javiti i potreba za povećanom konzumacijom alkohola ili duhana, kao i povlačenje u sebe ili poteškoće u komunikaciji, pojašnjava nam psihologinja Tea Magdić, jedna od članica udruge PsiHelp.

Dodaje da će kod nekoga takvo stanje potrajati nekoliko dana, a kod nekoga nekoliko tjedana ili čak mjeseci. Ne postoji vremenski rok u kojem se morate osjećati bolje ili u kojem sve što vas muči treba jednostavno nestati. U redu je ako niste u redu.

Što možemo napraviti sada?

No što točno možemo odmah napraviti kako bismo se uhvatili ukoštac s tim? Psihologinje preporučuju sljedeće.

1. Budite prisutni u trenutku i dišite
Kako napominje psihologinja Ana Žulec, problemi koje imamo obično se nalaze u prošlosti ili budućnosti, baš kao što je slučaj s potresom. No naše su misli u sadašnjosti.

Da bismo smirili misli i vratili se u trenutak, trebamo se usmjeriti na ono što je oko nas u tom trenutku. Kada se osvrnete oko sebe, razmislite o tome što možete vidjeti, čuti, opipati, pomirisati i okusiti. Osim toga, da bismo se smirili, ne smijemo zaboraviti disati. Dobra tehnika je udisati 3 sekunde na nos, a izdisati 6 sekundi na usta te ponavljati taj proces sve dok ne umirimo disanje, kaže.

2. Prije spavanja „skenirajte“ čitavo tijelo
Ono s čime se mnogi od nas ovih dana bore je ukočenost čitavog tijela, napetost mišića i osjećaj težine na ramenima. Da bismo to barem malo ublažili, Ana preporučuje da se „skenira“ čitavo tijelo prije spavanja.

Kako kaže, naprosto se usmjerite na mišiće svog tijela od stopala prema glavi te zamislite da sa svakim izdisajem otpuštate napetost iz svog tijela.

Međutim, ako se još uvijek osjećate nesigurno prije spavanja, istu vježbu možete odraditi i u sjedećem položaju u bilo koje doba dana.

3. Nastojte „vratiti kontrolu“
Ako smo pretrpjeli i emocionalnu i materijalnu štetu od potresa, neizbježno se pitamo jesmo li uistinu napravili sve što smo mogli, ali i što sada možemo napraviti vezano za tu situaciju.

Kod stresa izazvanog potresom, čest je problem što se gubi osjećaj kontrole nad tim što se događa, a to možete pokušati riješiti vraćanjem osjećaja kontrole tako da si pripremite torbu pored vrata u kojoj će biti sve potrebne stvari u slučaju ponovnog potresa te osmislite evakuacijski plan – kamo ćete se uputiti i kojim ćete putovima izaći iz prostora nakon što potres prestane, ističe Ana.

4. Potražite pomoć bližnjih
Potres je ujedinio čitavu zemlju. U minutama nakon potresa telefonske linije bile su zakrčene jer su mnogi instinktivno provjeravali svoje bližnje. Mnogi od nas su upravo u tim trenutcima spoznali tko su istinski važni ljudi u našim životima i kome je uistinu stalo do nas. Upravo se tim osobama obratite za pomoć ako još uvijek osjećate posljedice.

Psihologinja Magdić preporučuje sljedeće:

Obratite se bližnjima s onime što vas muči, komunicirajte tako da jasno date do znanja što vam je teško i kako želite da vam netko pomogne. Primjerice, možete reći sljedeće: 'Frustrirana sam od svega što nam se događa u zadnje vrijeme i, da mogu, pobjegla bih iz svoje kože. Ne znam što možeš napraviti da mi pomogneš, treba mi samo da nekome sve istresem. Možeš li me saslušati?' ili 'Ne osjećam se dobro i trenutačno mi se ne razgovara. Možeš li preuzeti ovaj zadatak i dati mi malo vremena nasamo?'

5. Ako je potrebno, potražite stručnu pomoć
Primijetite li da danima ne možete spavati, osjećate anksioznost, neprestano mislite na potres te vas to ometa i u svakodnevnim poslovima, svakako potražite stručnu pomoć psihologa, psihijatra ili psihoterapeuta, ovisno o težini stanja.

Svatko od nas iskustvo je proživio na svoj način, a isto tako svatko od nas drugačije će se nositi s posljedicama. Nećemo puno postići uspoređivanjem s drugima ili okrivljavanjem sebe za teškoće koje proživljavamo. Najbolje što možemo učiniti jest prihvatiti svoje iskustvo kao nešto dovoljno vrijedno i važeće, bez osjećaja krivnje ili srama, napominje Tea Magdić.

Možete se javiti i svome liječniku obiteljske medicine koji će vas uputiti dalje, a možete i sami izravno zatražiti pomoć.

Informacije o tome postoje na stanicama:

Hrvatskog psihološkog društva,
Hrvatske psihološke komore,
Crvenog križa,
Hrabrog telefona,
Plavog telefona,
Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreb
i brojnim drugima.

Ako ste aktivni na društvenim mrežama, ondje možete pronaći pozamašan broj kvalitetnih stručnjaka i grupa podrške. Zbog teške izvanredne situacije mnogi privatni stručnjaci pružaju i besplatnu pomoć.

Ne postoji vremenski rok u kojem se morate osjećati bolje ili u kojem sve što vas muči treba jednostavno nestati. U redu je ako niste u redu.

Također, kako biste si olakšali, pratite savjete na stranicama PsiHelp i ZAMisli. Upravo će PsiHelp u narednim tjednima detaljno obrađivati tematiku traume, dok su psihologinje Ana Žulec, Maria Paluh i Zrinka Štetić Grubišić, koje stoje iza projekta ZAMisli, napravile besplatnu knjižicu koja može pomoći kao vodič u nošenju s ovom situacijom.

I upamtite – u redu je ne biti u redu. Važno je samo da to prepoznate i krenete na svoj put oporavka.
 

Još lakše do inspiracije uz omiljene teme. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju