Kada je vani vruće, krvne žile se šire, proces koji se zove vazodilatacija, kako bi tijelo lakše otpustilo višak topline i zadržalo normalnu tjelesnu temperaturu. Širenjem površinskih krvnih žila više krvi dolazi bliže površini kože, gdje se toplina može lakše prenijeti u okolinu.
Taj proces vazodilatacije ima direktan utjecaj na krvni tlak tako što izaziva širenje krvnih žila i smanjuje otpornost kroz koju krv mora prolaziti. Manja otpornost znači da krvni tlak opada (posebno sistolički, gornji tlak).
Zato se ljeti, posebno pri velikim vrućinama, može dogoditi da krvni tlak padne, što može uzrokovati osjećaj umora, vrtoglavicu, pa čak i nesvjesticu – osobito kod starijih osoba ili onih koji već imaju niži tlak, objašnjava dr. Alenka Brozina, specijalistica interne medicine, subspecijalistica kardiologije i klinički nutricionistica iz Rijeke.
To znači da je tijekom vrućina svakako potrebno dodatno se posavjetovati s liječnikom o prilagodbi doziranja lijeka za krvni tlak.
Tijekom velikih vrućina osobe koje uzimaju lijekove za sniženje krvnog tlaka (tzv. antihipertenzive) mogu biti osjetljivije na pad tlaka jer se učinak lijeka zbraja s prirodnim sniženjem tlaka uslijed širenja krvnih žila na vrućini.
Stoga je važno posavjetovati se s liječnikom ili ljekarnikom, posebno ako se primijete simptomi poput vrtoglavice, slabosti, umora, nesvjestice ili zamagljenog vida. Liječnik će procijeniti treba li privremeno smanjiti dozu lijeka ili češće pratiti tlak. Također je važno piti dovoljno tekućine jer dehidracija dodatno snižava tlak, poručuje dr. Brozina.
Najčešći simptomi koji mogu ukazivati na to da je doza lijeka za krvni tlak možda prejaka, osobito tijekom vrućina, jesu:
- vrtoglavica, posebno pri naglom ustajanju
- zamagljen vid
- umor ili iscrpljenost bez jasnog razloga
- slabost u mišićima
- nesvjestica ili osjećaj nesvjestice
- mučnina
- zbunjenost ili osjećaj magle u glavi
- hladna, znojna koža.
Ti simptomi mogu biti pojačani ljeti jer vrućina dodatno snižava tlak (zbog širenja krvnih žila i mogućeg znojenjem izazvanog gubitka tekućine) uz postojeću antihipertenzivnu terapiju.
Obavezno se trebate javiti liječniku ako:
- se više puta dnevno javljaju simptomi slabosti ili vrtoglavice
- krvni tlak često pada ispod 100/60 mmHg
- je došlo do nesvjestice
- se općenito osjećate loše ili drugačije nego inače otkad su počele vrućine.
Što nikako ne treba raditi:
Nemojte samostalno mijenjati dozu lijeka. To može biti opasno čak i ako simptomi ukazuju na prenizak tlak. Umjesto toga treba izmjeriti krvni tlak više puta u danu i voditi dnevnik vrijednosti pa s tim informacijama kontaktirati izabranog liječnika obiteljske medicine, uputila je dr. Brozina te podijelila i nekoliko konkretnih i korisnih savjeta za osobe s povišenim krvnim tlakom (hipertenzijom) tijekom vrućih dana.
Fokus je na prehrani, fizičkoj aktivnosti i općem ponašanju, uzimajući u obzir kako vrućina dodatno utječe na organizam:
Prehrana
1. Pijte dovoljno tekućine:
- voda je najbolji izbor; neka dnevna doza bude 1,5 – 2,5 litre dnevno (ovisno o znojenju)
- izbjegavajte alkohol i previše kofeina jer potiču dehidraciju.
2. Ograničite sol (natrij):
- previše soli podiže krvni tlak; čitajte deklaracije na proizvodima
- umjesto soli koristite začine poput češnjaka, bosiljka, origana, limuna.
3. Jednostavniji, laganiji obroci:
- fokusirajte se na voće, povrće, integralne žitarice, orašaste plodove i ribu
- izbjegavajte masna, pržena i jako slana jela (npr. suhomesnate proizvode).
4. Hrana bogata kalijem i magnezijem:
- banane, rajčice, blitva, avokado, naranče, krumpir (kuhani), grah – pomažu u regulaciji tlaka.
Fizička aktivnost
1. Vježbajte rano ujutro ili navečer:
- izbjegavajte aktivnosti između 10 i 18 sati, kada je najtoplije.
2. Budite umjereni:
- hodanje, plivanje ili lagano bicikliranje su dobri izbori
- pratite kako se osjećate tijekom aktivnosti – ako osjetite slabost ili vrtoglavicu, odmah stanite.
3. Ne vježbajte na direktnom suncu:
- idealno u hladu, zatvorenim prostorima s ventilacijom ili laganoj šetnji uz more/jezero/rijeku.
Opći savjeti
1. Redovito mjerite krvni tlak
Bilježite izmjerene vrijednosti 1–2 puta dnevno (ujutro i navečer) tijekom vrućih dana.
2. Rashladite prostor u kojem boravite
Koristite ventilator ili klimu, ili barem zasjenite prostorije.
3. Nosite laganu, prozračnu odjeću
Pamuk i lan su najbolji materijali.
4. Ne izlažite se vrućini bez potrebe
Ako morate izaći iz kuće, nosite šešir, sunčane naočale i bocu vode.
Što ako imate nizak krvni tlak?
Osobe s niskim krvnim tlakom (hipotenzijom) mogu imati posebno izražene tegobe ljeti jer vrućina, kako smo već rekli, dodatno širi krvne žile i snižava tlak, kaže dr. Alenka Brozina.
Najčešći simptome hipotenzije su:
- vrtoglavica, slabost, nesigurnost pri hodu
- umor, manjak koncentracije
- zamućen vid
- osjećaj da ćete pasti u nesvijest
- ubrzan puls
- hladna, znojna koža.
Slijedi nekoliko praktičnih savjeta kako se osobe s niskim krvnim tlakom mogu zaštititi i olakšati simptome tijekom vrućina.
1. Pijte dovoljno tekućine
Ključno je hidrirati se redovito, čak i prije nego što osjetite žeđ (kada osjetimo žeđ, već smo dehidrirani).
Voda je najbolji izbor, ali pomažu i blago posoljena voda ili juhe (ako vam odgovaraju), mineralna voda (sadrži elektrolite), prirodni sokovi (npr. od rajčice ili naranče, zbog kalija), savjetuje liječnica.
2. Povećajte unos soli (umjereno i uz nadzor!)
Za razliku od osoba s visokim tlakom, ovdje blago povećanje unosa soli može pomoći zadržavanju tekućine u tijelu i podizanju tlaka.
Ovo uvijek treba uskladiti s liječnikom, posebno ako postoji neka druga bolest (npr. bubrežna), dodaje liječnica.
3. Češći manji obroci
Veliki i masni obroci mogu dodatno sniziti tlak (tzv. postprandijalna hipotenzija), stoga su idealni manji, lagani obroci tijekom dana.
4. Izbjegavajte nagla ustajanja
Treba polako sjesti, zatim polako ustajati, bez naglih kretnji (pomoćno pravilo: prvo sjedni na rub kreveta 30 sekundi pa tek onda ustani).
6. Rashlađivanje tijela
Klima ili ventilator, hladni oblozi na zapešća i vrat, tuširanje mlakom (ne ledenom) vodom.
7. Lagana fizička aktivnost
Blaga tjelovježba (npr. šetnja ujutro ili navečer) potiče cirkulaciju, ali treba izbjegavati napore po velikim vrućinama.
Što izbjegavati:
- duge boravke na suncu ili u zagušljivim prostorima
- konzumiranje alkohola (širi krvne žile → dodatno snižava tlak)
- pretjerano vruće tuševe, kupke, boravke u sauni
- nagli fizički napor, pogotovo bez hidracije.
