Prvo sam skupljala samo phalenopsise, a kako sam puno čitala i istraživala shvatila sam kako ih ima mnoštvo drugih vrsta. Obitelj i prijatelji uvidjeli su moju ljubav prema orhidejama pa sam za rođendane dobivala orhideje. Tako moja zbirka danas broji preko 200 orhideja! Naravno, većinu orhideja kupila sam sama jer me očaraju svojom ljepotom, lepezom raznih boja i šara, kaže Barbara Martinić iz Donje Stubice.
Osim phalenopsisa kojih ima najviše, posjeduje i druge vrste: papučice, oncidiume, dendrobiume, vande, zygopetalume, cambrie, cymbidiume, razno sobno bilje i sukulente. Sve orhideje kupila je u Hrvatskoj, u vrtnim centrima, ali i u običnim trgovačkim lancima.
Posebno me vesele dani orhideja u vrtnim centrima kada su dostupne i ekskluzivnije vrste, dodaje Barbara pa otkriva koju vrstu orhideje najviše voli.
Moja omiljena vrsta orhideja je Vanda. Zahtjevnija je za uzgoj od svih drugih vrsta i traži svakodnevnu njegu, orošavanje korijenja jer raste bez supstrata. Fasciniraju me njezini matični i ogromni cvjetovi i široka lepeza boja i šara, ističe. Vanda je također jedina prirodna plava orhideja dok su phalenopsis plave boje obojani. Uzgoj Vandi predstavlja pravi izazov jer su to tople orhideje koje zahtijevaju visoke temperature i visoku vlažnost što je teško postići u kućnim uvjetima. Svaka vrsta orhideja zahtjeva drugačije uvjete obzirom da dolaze iz različitih područja.
Moja nit vodilja je proučiti gdje koja vrsta raste i potruditi se osigurati što sličnije uvjete u svom domu. Iz tog razloga u mojoj kući su iskorišteni svi prozori. Sve orhideje vole vlagu u zraku i u supstratu što ne znači da moraju konstantno biti mokre. Kod zalijevanja pričekam da se supstrat lagano prosuši. Phalenopsisi su u prozirnim teglicama što omogućava praćenje stanja korijena. Sivo korijenje je znak da je biljka žedna, a zeleno znači da ima dovoljno vlage, podijelila je ova majstorica za orhideje male tajne s kojima održava svoje bujno carstvo.
Glavni uzrok propadanja orhideja, napominje, prečesto je zalijevanje. Nakon zalijevanja važno je ocijediti višak vode u ukrasnoj posudi kako ne bi krenula trulež korijenja. Od proljeća do jeseni potrebno je prihranjivati gnojivom za orhideje dvaput mjesečno, dok je zimi dovoljno jednom mjesečno. Druga važna stvar za uspješan uzgoj orhideja je svjetlost.
Orhideje traže mnogo svjetlosti, ali indirektne. Potrebno je biljke zaštititi laganom zavjesom jer može dobiti opekline od sunca, Barbarin je savjet. Napominje i da svaka orhideja ima period mirovanja nakon cvatnje što znači da svoju energiju usmjerava u rast novog lišća i korijenja. To može trajati od šest mjeseci do godinu dana.
Često me ljudi pitaju zašto njihova orhideja ne cvate. Cvijet iscrpi biljku i potrebna joj je regeneracija za novu cvatnju. Ako je biljka zdrava, ima zeleno i čvrsto lišće i zdravo korijenje onda možete i očekivati cvijet. Nakon cvatnje može se i ne mora odrezati stapka. Stapka se reže iznad trećeg koljena ili do kraja. Ako ostavite stapku, možete očekivati sekundarnu cvjetnu granu.
To je ukratko cijela mudrost oko uzgoja orhideja općenito. Svaku biljku potrebno je promatrati i ona će vam sama pokazati dobiva li adekvatnu brigu i ljubav. Ako da, nagradit će vas prekrasnim cvjetovima koji traju mjesecima. Nema veće sreće nego kad ugledate cvjetnu stapku između listova, poručuje Barbara Martinić iz Donje Stubice.
Svakodnevna namirnica pomoći će orhidejama da napokon procvatu
Šest savjeta uz koje će osjetljive orhideje napokon procvjetati
