Marija Jelačić dnevno napravi nekoliko stotina komada macaronsa. Svaki kolačić pravo je umjetničko djelo koje možete isprobati u njezinu dućanu u Ulici grada Vukovara 249. Mjesto je to koje miriše poput najpoznatijih pariških slastičarni pa prilikom posjete samo čekate iz kojeg ćete kutka čuti francuski jezik. No nemojte se iznenaditi kada vas tamo dočeka 24-godišnja vlasnica zlatnih ruku i ozarena osmijeha, i to na hrvatskom jeziku.
Ova mlada, ambiciozna žena pripremu najpoznatijih francuskih slastica ima u malom prstu. Dnevno napravi više stotina komada, a svaki dio proizvodnje radi sama. Upravo je to ono čime se najviše ponosi. Najveća je prednost slastičarstva osobno ispunjenje kad uspijem svojim rukama napraviti nešto kreativno i ukusno, a pritom zadovoljiti nepca brojnih ljudi, govori nam Marija.
Svoj obrt pod nazivom Macarons, Marija je pokrenula prije dvije godine s namjerom proizvodnje šarmantnih poslovnih poklona. U tu je svrhu nabavila i efektni printer za hranu kojim ispisuje imena tvrtki ili željeni dizajn na osjetljivu površinu macarona. Ipak, njezin mali dućan danas privlači sve slatkoljupce. Najpopularniji su okusi ferrero, raffaello-malina, malaga s grožđicama i muškatom, pistacija, otkrila nam je Marija.
Marija je svoj posao bazirala na macaronsima jer je htjela pokazati da se od jedne slastice, uz malo kreativnosti, mogu napraviti prava mala umjetnička djela.
U Zagrebu nisam pronašla idealan macaron; okusom, izgledom, veličinom, teksturom. Kao proizvod mi se činio jako zanimljiv i primijetila sam da je idealan za svaku priliku. Kako kod nas nije bilo ničega sličnog, uvidjela sam priliku da se ljudima omogući nešto novo i drukčije, uzevši u obzir da svaki može biti personaliziran.
MARIJINI POČECI U SLASTIČARSTVU
Svoje prve macaronse Marija je napravila u slastičarni Mak na konac. Naučila sam da je to vrlo zahtjevna slastica koja zahtijeva puno truda i strasti kako bi uspjela, ali na kraju je najljepše kada slastica nagradi tvoj trud i izmami osmijeh na lice svojim okusom i izgledom, kazala je Marija i istaknula kako je sve ipak započelo u kultnom zagrebačkom restoranu Dubravkin put i uz mentora Roberta Bašića.
Slastičarstvo je vrlo kompleksan posao, gdje se ne može mnogo improvizirati, ali zato iz sebe možemo izbaciti svu kreativnost. To je izučavanje jer svakim danom možete se susresti s novim namirnicama koje bi stvorile nove izazove ili pak ponukale vašu maštu. No danas, iako postoji sve veća dostupnost namirnica, ponekad zaboravimo na one jednostavne koje su nam nadohvat ruke i od kojih bi naše uspješno poslovanje moglo biti i još veće, objašnjava Marija i dodaje kako je slastičarstvo profesija koja zahtijeva cjeloživotno obrazovanje s obzirom na to da se navike ljudi mijenjaju velikom brzinom.
Marija je dokaz da se uz pomoć stručnog znanja može pokrenuti vlastiti posao, a na tom putu nije imala nikakvih problema: Vrlo vjerojatno spadam u onu manjinu, no ja se stvarno nisam susrela ni s jednim većim problemom. Pratila sam upute institucija i u kratkom roku riješila sam svu potrebnu dokumentaciju i pokrenula obrt.
Mladima bi poručila da se ne boje ulaska u poduzetništvo: Svaki dan predstavlja novi izazov i svako uspješno rješavanje izazova vas čini boljom, čvršćom, sposobnijom i zadovoljnijom osobom. Najvažnije je da ponudite kvalitetan proizvod i ustrajete na kvaliteti, a uspjeh će biti samo rezultat vašeg truda, napominje.
ZAŠTO SLASTIČARSTVO?
Slastičarstvo je nešto čime se Marija još dugo želi baviti. Ona je prepoznala da tamo gdje su ruke, ima i struke: Preporučila bih slastičarstvo svakome tko voli provoditi vrijeme u kuhinji, improvizirati, spajati razne okuse te se posvetiti svakoj namirnici zasebno.
Za sve one koji poput Marije svoju kreativnost vole izražavati ručnim radom, tu je i potpora Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta. Ono dodjeljuje bespovratna sredstva učenicima srednjih škola koji se obrazuju u deficitarnim zanimanjima u sustavu vezanih obrta po jedinstvenom modelu obrazovanja (JMO).
Cilj je projekta povećati interes mladih za obrazovanjem u deficitarnim obrtničkim zanimanjima, usvajanje ključnih vještina i kompetencija u tim zanimanjima te osigurati kvalitetno obrazovane kadrove koji mogu potaknuti zapošljavanje i samozapošljavanje u obrtništvu.
Do ove je godine bio 750 kuna po učeniku mjesečno, ali Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta za školsku godinu 2019./20. poticat će školovanje učenika strukovnih škola koji se obrazuju u deficitarnim zanimanjima po jedinstvenom modelu obrazovanja (JMO) s 1.500,00 kuna mjesečno, odnosno s 18.000,00 kuna godišnje. O uvjetima za podnošenje prijave možete se informirati na stranicama Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta i www.ostvarisan.hr.
